S Borisom Lalovcem, zamjenikom ministra financija, razgovarali smo nakon njegova nastupnog izlaganja na 4. susretu gradonačelnika i poduzetnika, održanog ovog tjedna u Osijeku. Za razliku od većine ostalih uvodničara, Lalovac nije čitao pripremljen tekst, nego je sve govorio izravno, tek se povremeno osvrćući na pripremljen podsjetnik, a njegov nastup izazvao je najveću pozornost nazočnih načelnika općina, gradonačelnika, župana, poduzetnika i obrtnika
To i ne čudi, budući da je zamjenik ministra financija predstavio nove alate s kojima Vlada uskoro namjerava izići kako bi spasila državni proračun, ali i olakšala poslovanje i razvoj domaćem gospodarstvu te poboljšala uvjete ulaganja stranim investitorima.
Odgovarajući na problem visokih kamata koje opterećuju domaće gospodarstvo, Lalovac kaže da su one izravno povezane sa stabiliziranjem funkcioniranja države i financiranja javnih potreba.
'Probleme u privredi nastojimo sanirati novim zakonskim rješenjima, pa smo tako početkom godine omogućili reprogram poreznih dugova. To smo ponovili do ljeta, u rujnu smo izradili Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i sada je na Vladi Zakon o sanaciji javnih ustanova. Osim stabiliziranja financija, glavni nam je cilj konsolidirati gospodarstvo. I dugove prema poreznoj upravi nastojimo riješiti radi jačanja gospodarstva. Ispočetka nismo imali toliku podršku javnosti i struke, ali sada sve više nailazimo na razumijevanje i poduzetnici nam se sve više javljaju pokušavajući riješiti svoje probleme', pojašnjava Lalovac.
Koji su danas najveći problemi domaćega gospodarstva?
Kapitaliziranost hrvatskih poduzeća je 15-20 posto i kako ih onda financirati sa stajališta banaka, kada im sve što zarade odlazi u povrat dugova. Broj blokiranih poduzeća konstantno je oko 70.000 i nad njima je, po zakonu, trebalo otvoriti stečaj. Kako bi to bilo preskupo i upitno svrhovito, Vlada je uvela nov model rješavanja gospodarskih problema mimo sudova. Dužnici i vjerovnici nastojat će se dogovoriti mimo suda, a država će se odreći potraživanja kako bi spasila radna mjesta. Ako nam se ona vrate kroz dokapitalizaciju, otpis ili reprogram dugova, Vlada će to podržati u suradnji s bankama i dobavljačima.
Znači li to da su oni koji su plaćali poreze sada ispali budale?
Jesu. I zbog toga se crvenim od stida. U situaciji smo ili sve poslati u stečaj – što će u 90 posto slučajeva značiti likvidaciju – ili još jednom dati šansu proizvodnji i reprogramirati dugove. To je prvi i zadnji proces konsolidiranja privrede na takav način. Oni koji su izvlačili dobit – a mi kontroliramo njihovu imovinu preko Porezne uprave – morat će odgovarati zbog uništavanja tvrtke i morat će izići iz vlasničke strukture. Važno nam je sačuvati radna mjesta, a mi ćemo pronaći novog vlasnika društvu, kao što smo to učinili u slučaju Diokija, ATP-a Šibenik, Spačve i desetaka drugih tvrtki.
Kakva je danas financijska slika zemlje?
Krucijalni problem je Zakon o sanaciji javnih ustanova, za što treba pronaći pet milijardi kuna. Preuzeli smo devet milijardi kuna dugova brodogradilišta, 1,6 milijarde za umirovljenički fond, pet milijardi kuna duga zdravstva… Kada se sve zbroji dolazimo do trideset milijardi, a imamo 15 milijardi kuna deficita. Model u kojem smo od 2008. do 2011. ostvarili deficit od 40 milijardi kuna, a ove godine još deset, plus još 15 milijardi koje moramo vratiti, bio je temeljen na potrošnji i nije generirao rast. Nagodinu ćemo samo na kamate platiti 10-11 milijardi kuna. Veći dio od 110 milijardi kuna prihoda državnog proračuna dolazi od opterećenja rada i potrošnje. Prošle godine smo na doprinose potrošili 38,7 milijardi kuna, a razliku do pedesetak milijardi kojima se oporezuje privreda, čini prirez iz kojega se financiraju javni izdaci. Tako dolazimo u začarani krug u kojem smo trošili na uvozne proizvode, a nismo razvijali domaću proizvodnju.
220523,225016,224800,167337Zašto nam tako teško dolaze strane investicije i što Vlada poduzima da to promijeni?
Zato što su nam rad i potrošnja preopterećeni. Svi se slažemo da moramo biti konkurentni i smanjiti administrativna opterećenja, ali tu onda stanemo. Vlade želi smanjiti porezni pritisak na poduzetnike, opterećenje za zdravstveno osiguranje namjeravamo do kraja mandata smanjiti sa 15 na sedam posto – sada je 13 posto – i to će biti veliko olakšanje poduzetnicima. Smanjivali smo PDV na dio turističkih usluga s 25 na 10 posto, što je bilo riskantno za financijsku konsolidaciju zemlje. Nitko nam ne može reći koliki su stvarni deficiti što ih je Vlada preuzela. Kapital poduzeća pao nam je sa 50 na 20 posto, smanjili smo zdravstveni doprinos sa 15 na 13 posto. Sve članice EU-a smanjile su svoje fiskalne deficite i ponašaju se odgovorno, a mi nagodinu ulazimo u EU i što ćemo im pokazati?
Što je s porezom na nekretnine?
Porez na nekretnine bit će isključivo prihod lokalne zajednice. U fondu nekretnina RH samo je 5-10 posto poslovnih nekretnina, a ostalo su stambene. I taj mali postotak nekretnina plaća 70 posto doprinosa! To je opterećenje za privredu i tko će nam investirati uz takve naknade? Bez stabilne lokalne samouprave nema stabilne države. Porez na nekretnine bit će prvi korak u daljnjoj fiskalnoj decentralizaciji i u to odgovorno ulazimo bez obzira na pritisak javnosti. Imovina koja nije u funkciji mora doći u funkciju.
Kada će se prestati dalje oporezivati rad?
Cjelokupni ekonomski model koji se temeljio na potrošnji došao je do granice pucanja. Ne možemo više oporezivati rad. Zašto se ne bune ljudi u, primjerice, tekstilnoj industriji koji na svoj rad plaćaju 40 posto poreza, a bune se vlasnici nekretnina koji na njih ne plaćaju porez? Zato pokušavamo smanjiti poreznu presiju smanjujući paletu parafiskalnih davanja. Namjeravamo smanjiti PDV, zdravstveni doprinos, povećati funkcionalnost imovine i otvoriti nove radne pogone. Taj smo model preuzeli sa Zapada koji se bori s istim problemom. Mi se možemo puno brže izvući iz krize ako ne budemo nailazili na otpore na kakve smo dosad nailazili. Naša interesna skupina su građani RH.
