Europska komisija zatražila je od Austrije, Belgije, Bugarske, Hrvatske, Cipra, Češke, Estonije, Finske, Francuske, Grčke, Mađarske, Latvije, Litve, Luksemburga, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Slovenije i Ujedinjene Kraljevine da provedu mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Drugim riječima, Hrvatska kasni s ulaganjima u infrastrukturu koja bi telekomima omogućila uvođenje brzog interneta po cijenama i do 30 posto nižima od trenutačnih.

'Primjedba Komisije odnosi se na kašnjenje u usklađenju hrvatskog zakonodavstva s Direktivom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Svrha navedene direktive je uspostaviti regulatorne mehanizme kojima će se značajno smanjiti troškovi gradnje i održavanja mreža za pristup internetu velikih brzina, a sve kako bi države članice potakle investicije u širokopojasni pristup internetu velikih brzina i ostvarile ciljeve Digitalne agende 2020.', priopćeno je iz Hrvatskog Telekoma (HT).

U HT-u dodaju kako je trenutno postupak izdavanja dozvola u Hrvatskoj preskup i dugotrajan te kako su troškovi korištenja nekretnina i zemljišta za polaganje mrežne infrastrukture nerazumno visoki i ograničavaju daljnja ulaganja.

'Za razliku od mnogih zemalja EU-a u kojima su vlade prepoznale važnost investicija u pristup širokopojasnom internetu i omogućile besplatno korištenje javnih površina za širokopojasnu telekomunikacijsku infrastrukturu, u Hrvatskoj su ti troškovi izrazito visoki i iznose i do 10 posto vrijednosti cijelog telekomunikacijskog tržišta, što je neodrživo za daljnja ulaganja', poručuju iz najvećeg domaćeg telekoma te zaključuju:

'Ostvarenje Digitalne agende za Hrvatsku jedan je od strateških ciljeva HT-a, no ako se aktivnim mjerama Vlade ne umanje troškovi, na što upućuje i Direktiva s kojom se trebamo uskladiti, daljnja ulaganja bit će znatno ograničena. Zbog navedenih razloga smatramo neophodnim brzu reakciju Vlade, usklađenje s Direktivom EU-a i u konačnici značajno smanjenje troškova gradnje i infrastrukture te posebno značajno smanjenje troškova korištenja zemljišta za polaganje infrastrukture.'

Pravilima o smanjenju troškova podupiru se strateški ciljevi u području povezivosti koje je Komisija nedavno predložila: do 2025. svi glavni pokretači socioekonomskog razvoja (škole, sveučilišta, istraživački centri, prometna čvorišta) i svi javni pružatelji usluga (bolnice i uprave te poduzeća koja se oslanjaju na digitalne tehnologije) trebali bi imati pristup gigabitnoj vezi.

Sva europska kućanstva, bilo u ruralnim, bilo u gradskim područjima, trebala bi imati internetsku vezu brzine najmanje 100 megabita po sekundi, s mogućnosti prelaska na gigabitnu mrežu, a sva gradska područja te veće prometnice i željezničke linije trebali bi imati neprekinutu pokrivenost za 5G, petu generaciju bežične komunikacije. Postavljen je privremeni cilj prema kojemu bi mreža 5G trebala biti komercijalno dostupna u najmanje jednom velikom gradu u svakoj od država članica do 2020.

Države članice trebale su do 1. siječnja 2016. prenijeti Direktivu u nacionalno zakonodavstvo. Za 19 članica ovo je posljednje upozorenje i te države imaju rok od dva mjeseca kako bi obavijestile Komisiju o mjerama koje su poduzele za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a; u suprotnom Komisija može odlučiti da ih, u skladu s pravilima EU-a o povredama propisa, uputi Sudu EU-a, kao i da predloži novčane kazne.

U ožujku 2016. Komisija je uputila službenu opomenu svim državama članicama koje dotad nisu prenijele mjere u svoje nacionalno zakonodavstvo, a nekoliko njih naknadno je obavijestilo Komisiju da su u potpunosti provele Direktivu.