"Kamatne stope hrvatskih banaka na depozite stanovništva relativno su slabo reagirale na podizanje ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB), što je u hrvatskoj javnosti potaklo brojne kritike. Povećanje kamatnih stopa na depozite može koristiti pojedinoj banci, no ako sve banke usklađeno podižu depozitne stope, počinju prevladavati nepovoljni učinci takvog djelovanja na njihovu profitabilnost, pa ga stoga banke katkad nastoje usporiti i odložiti", navodi se u novom HNBlogu "Uhvati me ako možeš: rast kamatnih stopa na oročene depozite", čiji su autori glavna savjetnica i viši stručni suradnik u Direkciji za monetarnu politiku Suzana Jukić i Ivan Mužić, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić te direktor Direkcije za monetarnu politiku Jurica Zrnc.

Relativno blag rast kamatnih stopa u protekle dvije godine

Autori ističu i kako su kamatne stope na oročene depozite stanovništva u Hrvatskoj relativno blago rasle u protekle dvije godine, uvažavajući čak i znatan skok depozitnih stopa od listopada proše godine.

Podsjećaju da je ESB između sredine 2022. i rujna 2023. proveo dosad najsnažniji ciklus pooštravanja monetarne politike tijekom kojeg su ključne kamatne stope povećane za ukupno 450 baznih bodova. No, prijenos ključnih kamatnih stopa u Hrvatskoj bio je među najslabijima u europodručju, uvažavajući jačanje njegova intenziteta od listopada 2023. godine. Tako je, po podacima autora, prosječna kamatna stopa na oročene depozite stanovništva u Hrvatskoj do kraja 2023. porasla za 230 baznih bodova, dok prosjek porasta u europodručju iznosi oko 300 baznih bodova.

"Kamatne stope u Hrvatskoj kretale su se uz donji rub raspona europodručja sve do listopada 2023., kada su znatnije porasle pod utjecajem povećanja stope u jednoj sistemski važnoj banci s vrlo niskih 0,5 posto na 3 posto. Tako je prosječna stopa na oročene depozite u Hrvatskoj porasla s 1,5 posto u rujnu 2023. na 2,5 posto u listopadu, od kada se uglavnom vrlo postupno smanjivala", ističu autori bloga.

Navode i kako su banke relativno usklađeno povećavale kamatne stope na oročenja, pri čemu su se razlike u kamatnim stopama između banaka čak i nešto povećale.

Obrazlažu i kako se veličina, odnosno sistemska važnost banke, izdvaja kao jedna od ključnih odrednica visine kamatnih stopa. "Sistemski važne banke tako su u drugoj polovini 2023. godine prosječno nudile za 0,7 postotnih bodova nižu kamatnu stopu na oročene depozite od ostalih banaka", navodi se analizi.

Pritom se napominje da su veće banke slabije izložene utjecaju konkurencije, odnosno mogu privući depozite i uz niže kamatne stope od ostatka tržišta.

Također se navodi da niže kamatne stope od ostatka tržišta nude i banke s većim kapitalom i rezervama likvidnosti, kao i banke s višim udjelom kredita s fiksnim kamatnim stopama.

Autori ističu i kako su više depozitne kamatne stope potakle deponente na oročavanje znatnih iznosa sredstava, iako je intenzitet prelijevanja sredstava na oročenja s vremenom slabio.

U analizi se tako ističe da su "priljevi bili najintenzivniji u listopadu, a osjetno su slabili prema kraju godine, uz izuzetak skoka na samom kraju prosinca, što se može povezati s najavom smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite od početka ove godine".

Rast kamatnih stopa potaknuo na selidbu depozita, ali je to brzo splasnulo

Autori bloga zamjećuju kako je rast kamatnih stopa u uvjetima naglašenih kamatnih diferencijala potaknuo klijente banaka i na selidbu depozita, ali su ti tokovi vrlo brzo splasnuli.

"Priljev depozita novih klijenata vrlo se brzo počeo smanjivati nakon inicijalnog skoka u listopadu, što upućuje na to da je samo manja skupina deponenata osjetljiva na razlike u kamatnim stopama i na njih reagira seljenjem depozita. Ograničen broj deponenata osjetljivih na kamatne razlike omogućio je tako dijelu banaka održavanje kamatnih stopa na nižoj razini od prosjeka tržišta. I te su banke imale znatne priljeve sredstava na oročenja, a relativna važnost tih priljeva postupno je rasla prema kraju posljednjeg tromjesečja", ističu autori HNBloga.

Navode kako se umjeren porast kamatnih stopa i postojane razlike između banaka mogu objasniti relativno visokim stupnjem inercije klijenata pri oročavanju depozita, kao i strukturom tržišta.

"Upravo je ta inercija zajedno s osobinama tržišta, kao što su relativno visoka koncentracija depozita na nacionalnoj i lokalnoj razini, ograničena mogućnost prilagodbe kamatnih stopa na postojeće kredite zbog rasprostranjene prakse njihova fiksiranja te snažna kapitalna pozicija banaka i izraženi viškovi likvidnosti, omogućila održavanje zamjetnih razlika između kamatnih stopa koje različite banke nude na oročene depozite. Iako analiza ponajprije upućuje na činitelje koji su važni na razini pojedinačne banke, zaključci bi se mogli poopćiti u smislu da su navedene karakteristike bankovnog sustava u kombinaciji sa znatnom inercijom klijenata pri izboru banke ublažili intenzitet povećanja kamatnih stopa na oročene depozite", ističe se u analizi.