Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti kućanstvima u Hrvatskoj iznosili na kraju travnja 22,6 milijardi eura
U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, na osnovi stanja, rast promatranih kredita iznosio je 11,3 posto (+2,3 milijardi eura), što je za 1,9 postotnih bodova više u odnosu na godišnju promjenu na kraju 2023. Ubrzanje godišnjeg rasta kredita plasiranih kućanstvima traje gotovo neprekidno od veljače 2023. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za 259,8 milijuna eura ili 1,2 posto. Najsnažniji je to mjesečni rast od svibnja prošle godine.
Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od gotovo 11,2 milijardi eura na kraju travnja činili su 49,5 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu uz godišnju stopu rasta od 11,2 posto (+0,8 posto u odnosu na ožujak).
Prema Anketi o kreditnoj aktivnosti banaka, potražnja kućanstava za stambenim kreditima nastavila se smanjivati u razdoblju siječanj-ožujak 2024., što je vjerojatno posljedica i viših kamatnih stopa. Ipak, podaci sugeriraju da su stambeni krediti tijekom prva četiri mjeseca bilježili solidan rast u odnosu na ista razdoblja prethodne godine, što je posljedica nešto skromnije potražnje prošle godine uslijed iščekivanja provedbe posljednjeg kruga programa državnog subvencioniranja stambenih kredita, pišu analitičari Raiffeisena.
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 8,4 milijardi eura ili 37,4 posto ukupnih kredita, najviše od veljače 2022. Rast promatrane kategorije ubrzava od početka 2023. godine na godišnjoj razini, a pozitivne godišnje stope rasta traju od srpnja 2021. U travnju je ostvaren rast u odnosu na travanj 2023. iznosio 13,5 posto. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,7 posto (+138,8 milijuna eura), najviše od ožujka 2019. Ostvareni rast zaposlenosti i plaća kod stanovništva povećava potencijal zaduživanja u odnosu na prihode. Značajna povećanja plaća u javnom sektoru ostvarena su u drugom tromjesečju, a u nastavku godine će nastaviti održavati solidnu potražnju za potrošačkim kreditima. U odnosu na kraj 2023., gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 5,5 posto ili 439,6 milijuna eura.
Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 790,7 milijuna eura (3,5 posto ukupnih kredita), bilježe pad na godišnjoj razini od kraja 2022. izuzev siječnja i veljače ove godine. U travnju je ponovno zabilježen pad, za 0,7 posto. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 0,4 posto, kao i u ožujku.
Krediti po kreditnim karticama (1,8 posto ukupnih kredita) iznosili su na osnovi stanja 400,9 milijuna eura (+0,5 posto na mjesečnoj razini), a u travnju je godišnja stopa rasta iznosila 3,0 posto. Treće je to zaredom ubrzanje na godišnjoj razini.
Prema posljednjim podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kreditne iznosila je u travnju 6,1 posto, što je manje za 21 bazni bod u odnosu zabilježenu razinu iz siječnja 2024., kada je dosegnut vrhunac u okviru posljednjeg ciklusa zaoštravanja monetarne politike. Istovremeno je prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite iznosila 3,9 posto, što je za otprilike 160 baznih bodova više u odnosu na lipanj 2022., prije početka podizanja referentnih kamatnih stopa.
'Izostanak spuštanja kamatnih stopa na stambene kredite može se objasniti izostankom učinka državnog programa subvencioniranja stambenih kredita, koji je snižavao prosječnu kamatnu stopu, specifičnostima stambenih kredita koja proizlazi i iz njihove duge ročnosti i velike zastupljenosti fiksnih stopa, što ih čini manje osjetljivim na promjene kratkoročnih kamatnih stopa', pišu RBA analitičari.