Vladajući i oporba u srijedu su pozdravili prijedlog zakona o provedbi europske uredbe o tržištima kriptoimovine kojem je cilj zaštita potrošača i ulagatelja jer, po podacima Eurobarometra iz 2023., naši građani nakon Slovenaca najviše ulažu u kriptovalute tj. njih 16 posto
Državni je tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić i pojasnio je da se konačnim prijedlogom zakona, koji je u Sabor upućen po hitnoj proceduri, provodi europska uredba o tržištima kriptoimovine, tzv. uredba MiCA, a cilj joj zaštititi ulagatelje i očuvati financijsku stabilnost, a istodobno omogućiti inovacije i potaknuti privlačnost sektora kriptoimovine.
Da smo imali uredbu ranije, na puno lakši način smo mogli spriječiti manipulacije i obmane javnosti kada se obećavaju jako veliki prinosi koji nemaju nikakvu podlogu, kazao je.
Prijedlogom zakona osigurava se veća transparentnosti i uređuju uvjeti za davanje odobrenja za rad, kao i nadzor nad pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom te se osigurava i veća zaštita klijenata pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. Uz to, uspostavljaju se i mjere za sprječavanje trgovanja na osnovi povlaštenih informacija.
vezane vijesti
Nadležna tijela odgovorna za provedbu i nadzor bit će Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hrvatska narodna banka (HNB).
Tijekom rasprave zastupnici su upozoravali na opasnosti ulaganja u kriptovalute a HDZ-ov Anton Kliman podsjetio je na slučaj kriptoprevare kada su vlasnici tvrtke "BitLucky" iz Kostrene prevarili ulagače za desetke milijuna eura.
I SDP-ov Boris Piližota upozorio je da ulaganja u kriptoimovinu, iako potencijalno donose puno veću zaradu, nose i puno veće rizike. Naveo je i kako podaci Eurobarometra za prošlu godinu pokazuju da u EU najviše u kriptovalute ulažu Slovenci (18 posto), a odmah iza njih su naši građani (16 posto).
Istaknuo je i da kriptoimovina trenutačno ima obilježja špekulativnog ulaganja, odnosno ulaganje u kriptoimovinu te predstavlja rizik gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa jer nema jamstvo središnje banke niti bilo kojeg javnog tijela. Uz to, uloženi iznos nije osiguran tj. nije u sustavu zaštite potrošača.
"Kod korištenja i ulaganja u kriptoimovinu potrebno je upotrijebiti visoku razinu opreza. Osobno ne bih nikada preporučio ulaganje u kriptoimovinu iznosa većeg od onog kojeg je ulagatelj spreman u potpunosti izgubiti", rekao je.
I Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) upozorila je da potrošači trebaju biti posebno oprezni i biti informirani o rizicima vezanim uz ulaganja u kriptoimovinu. Istaknula je i važnost transparentnosti u objavljivanju podataka, a investitori bi trebali dobiti sve potrebne informacije prije nego ulože svoj novac u kriptoimovinu
