Zašto su posrnule velike svjetske banke od Kalifornije preko Švicarske sve do Njemačke? Zašto su deseci tisuća zaposlenih u korporacijama kao što su Google, Meta, Amazon ili Microsoft dobili otkaze? Hoće li serije štrajkova i prosvjeda potpuno paralizirati gospodarstva najvećih europskih država? Je li na pomolu nova globalna financijska kriza prema kojoj će se ona iz 2008. činiti kao dječja igra?
Gosti u emisiji Otvoreno HRT-a bili su Hrvoje Serdarušić, financijski analitičar, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, Željko Kardum, komentator HRT-a i Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.
Serdarušić je rekao da se ne bi složio da su propale velike svjetske banke.
'Silicon Valley Bank je 16. banka po veličini. Imala je specifičnu bazu klijenata koja je bila dosta umrežena i poslovno i privatno pa je u trenutku kad se shvatilo da su javili da trebaju dosta kapitala da bi mogli servisirati klijente - nastala je panika. Imali su promašaj u menadžmentu, tako da su američke vlasti, FBI i njihova depozitarna agencija u principu otpustila menadžment i preuzela kontrolu nad tom bankom. Što se tiče Credit Suisse ta banka je jako dugo u problemima, preko 10 godina imamo pad vrijednosti dionica. Nastao je problem, akutni, kada je pojedinačni najveći dioničar, sada njihov bivši šef, Saudijske nacionalne banke rekao da neće dodatno ulagati. Tada je nastala neka vrsta panike.
vezane vijesti
Problemi postoje od prije, ta banka ima puno afera, loših poslovnih odluka itd. Deutsche bank je primjer dobrog restrukturiranja. Oni zadnjih 10 kvartala imaju dobit. Udžbenički bi mogli reći da je banka koja je prošla dobro restrukturiranje. To su posebne vrste dionica koje su između obveznica, između duga i kapitala. Osiguranje na tako nešto je jako skočilo i da ne bi došlo do problema, njihov menadžment je rekao da će otkupiti te obveznice u petak po nominalnoj cijeni iako dospijevaju tek 2028. Da bi se stvar smirila. Danas, kad pogledate burzovne indekse, sve je u redu. Ne bi mi došli ovdje da se nešto ne događa, ali da će sutra biti armagedon, ne bih se složio', istaknuo je.
Šošić je odgovorio na pitanje može li se tako nešto dogoditi i kod nas.
'Naš bankovni sustav je funkcionirao u puno težim okolnostima. Banke su bile stabilne. I kreditirale i podupirale gospodarstvo. Uostalom, vidjeli smo sada i kroz sve ove krize. Uostalom krediti i gospodarstvo rastu prema godišnjoj stopi od preko 20 posto. To su povijesno visoke stope stambenih kredita. Banke su ovdje u vrlo dobrom stanju, svi pokazatelji poslovanja su im izuzetno dobri. Dapače, poboljšavaju se. Govorili smo već kako će rast kamatnih stopa pogodovati bankama. Mislim da će banke ove godine poslovati još profitabilnije nego prošle', istaknuo je.
Stojić je rekao da svaka banka ima svoju priču.
'Primjerice Silicon Valley Bank, ako gledamo tipično poslovanje banaka, tu nisu poštovani temeljni postulati kvalitetne diverzifikacije. Ono što možemo pojednostavljeno reći je da je ta banka imala veliku koncentraciju depozita koje je prikupljala od strane fondova rizičnog kapitala kojima su onda financirali isto tako u rizične projekte, a također nije poštovala niti dobru praksu upravljanja bilancom banke budući da je takve kratkoročne cash depozite "machirala" na drugoj strani bilance s obveznicama koje se drže do dospijeća. To su dugoročni instrumenti i ako želite imati stabilnu bilancu - to ne radite. Važno je reći da američke banke nisu tako dobro i strogo regulirane kao banke u Europi. Nisu toliko pod povećalom', naglasio je.
Kardum je rekao da želi pojednostavniti pa je ispričao što se u Americi dogodilo kao 'toplu ljudsku priču' i objasnio koju je ulogu Donald Trump imao u tome.
'Tu se definitivno radilo o sprezi i politike i različitih apetita za rizicima. Ništa čudno što se ne događa i u drugim zemljama. To se dogodilo zbog propusta u masovnoj deregulaciji i zbog slabog nadzora', rekao je.
