Turbulencije u bankarskom sektoru potaknule su pitanje jesmo li na rubu još jednog financijskog sloma, u stilu onog iz 2008. godine. Bankarska kriza danas bi izgledala sasvim drugačije nego prije 15 godina zahvaljujući društvenim medijima, internetskom bankarstvu i velikim promjenama u regulativi
Ovo je 'prva bankarska kriza Twitter generacije', rekao je Paul Donovan, glavni ekonomist UBS Global Wealth Managementa, za CNBC govoreći o kolapsu Credit Suissea.
Dionice Credit Suissea strovalile su se 14. ožujka nakon što su u financijskim izvještajima pronađene 'materijalne slabosti'. Nakon pet dana banku je preuzeo konkurentski UBS.
'Društveni mediji povećali su važnost reputacije, i to eksponencijalno, što je dio problema', istaknuo je Donovan.
vezane vijesti
Društveni mediji daju 'više prostora za širenje štetnih glasina' u usporedbi s 2008., rekao je Jon Danielsson, direktor Centra za sustavne rizike na London School of Economics, za CNBC.
'Povećana upotreba interneta, društvenih medija i digitalnog bankarstva, sve to čini financijski sustav krhkijim nego što bi inače bio', rekao je Danielsson. Društveni mediji ne samo da omogućuju lakše, već i puno brže širenje glasina.
'To je potpuna promjena. Nakon nekoliko tvitova Silicon Valley Bank propala je mnogo brže nego što se to događalo u sličnim situacijama', upozorila je Jane Fraser, izvršna direktorica Citigroupa. Silicon Valley američki su regulatori upokojili 10. ožujka u najvećem bankarskom krahu od globalne financijske krize 2008.
Isto kao što se informacije mogu proširiti u roku od nekoliko sekundi, novac se može povući jednako brzo. Mobilno bankarstvo promijenilo je temeljno ponašanje korisnika banaka, ali i viđenje financijskog kolapsa.
'Nije bilo redova ispred banaka kao što je bilo s Northern Rockom u Velikoj Britaniji tijekom financijske krize 2008. — to se nije dogodilo ovaj put. Sad samo odete na internet, kliknete nekoliko puta i vani ste', rekao je Donovan.
Kombinacija brzog širenja informacija i pristupa sredstvima može učiniti banke ranjivijima, smatra Stefan Legge, voditelj porezne i trgovinske politike u Institutu za financijske studije IFF Sveučilišta St. Gallen.
Europska unija uložila je velike napore da bi ojačala gospodarsku situaciju nakon financijske krize 2008., uključujući osnivanje novih institucija za financijski nadzor i provedbu testiranja otpornosti na stres kako bi pokušala predvidjeti sve teške scenarije i spriječiti kolaps tržišta.
Zbog toga je 'malo vjerojatno' da će europske banke proći kroz nešto tako ozbiljno kao prije 15 godina. Danas se od banaka očekuje mnogo više kapitala koji služi kao 'zračni jastuk', a dobra metrika za mjerenje razlike između današnje financijske situacije i 2008. su omjeri zaduženosti banaka, rekao je Bob Parker, viši savjetnik u Međunarodnom udruženju tržišta kapitala.
'Ako pogledate 30 ili 40 najboljih svjetskih banaka, likvidnost je visoka. Rizik u bankarskom sustavu danas je značajno manji nego što je bio u bilo kojem trenutku u posljednjih 20 ili 30 godina', rekao je Parker.
Međutim pojedinačni igrači i dalje mogu naići na poteškoće, bez obzira na to koliko je sektor u cjelini otporan. Parker je to opisao kao 'džepove ozbiljnih nevolja', a ne probleme koji su ukorijenjeni u cijeloj industriji.
Sličnost između krize iz 2008. i sadašnje financijske situacije je važnost povjerenja, pri čemu je 'nedostatak povjerenja' odigrao veliku ulogu u nedavnim europskim bankovnim previranjima.
Iako su banke poboljšale svoju poziciju kapitala i likvidnosti, kao i regulaciju i nadzor, i dalje se mogu dogoditi 'neuspjesi i nedostatak povjerenja', naglasio je José Manuel Campa, predsjednik regulatorne agencije European Banking Authority.
Najvažniji kapital za banke je povjerenje štediša i investitora. Ako se izgubi povjerenje, svašta se može dogoditi, upozoravaju analitičari.
