Dva tjedna trajala je ekstremna nervoza tijekom koje su tonule dionice, no kako sada stvari stoje, ulagači su stali na noge te počinju zaboravljati na bankrot dviju američkih i jedne goleme švicarske banke. Ekonomisti pak tvrde da nema opuštanja jer su novi problemi na vidiku i svi se manje-više pitaju odakle će krenuti nova globalna kriza.

Profesor na Harvardu Kenneth Rogoff u intervjuu za njemački list Handelsblatt čudi se tome što globalna kriza nije počela još prošle godine uslijed spiralnog rasta inflacije i kamatnih stopa.

'Ako kamatne stope ostanu tvrdoglavo visoke tijekom recesije, u velikim smo problemima: javni dug u svijetu je na razinama koje su više u odnosu na one iz ere ultraniskih kamatnih stopa. Zasad Njemačka i SAD izbjegavaju recesiju, ali to ne znači da oni i mnoge druge zemlje nisu visokozaduženi', rekao je Rogoff njemačkom listu pa podvukao:

'Javni dug SAD-a utrostručio se od velike financijske krize 2008., a u eurozoni je udvostručen. To će ograničiti kapacitete mnogih zemalja da se u novoj gospodarskoj krizi dokažu novim paketima pomoći.'

U idućoj krizi i pobjedi nad njom ključan će biti omjer duga prema bruto domaćem proizvodu. Profesorica Christina Bannier sa Sveučilišta Giessen smatra da Njemačka i eurozona ne bi trebale imati velikih problema jer je većina dugova u rukama Europske središnje banke (ECB) te oni ne opterećuju bankarski sustav.

Odakle će doći nova kriza, ne zna nitko. S nepovjerenjem se gleda u 'prezagrijani' građevinski sektor, hedge fondove, fondove rizičnog kapitala i startupe čija se vrijednost mjeri u stotinama milijuna eura iako ne ostvaruju prihode ni dobit, a čiji su vlasnici na temelju dobrih valuacija digli velike kredite.

Kao i uvijek, za pucanje lanca dovoljna je samo jedna slaba karika. 'Mogli bismo imati bankovnu krizu jer mnogi u recesiji neće moći vraćati kredite, a tvrtke za privatna ulaganja koje su nakupovale stanove mogle bi se naći u velikim problemima zbog rasta kamata i eventualnog pada cijena na tržištu nekretnina', kaže za Handelsblatt američki ekonomist Rogoff.

Velika količina novca u optjecaju podsjeća na kriznu 2008., no nakon deset godina ere 'besplatnog' novca nitko više ne zna gdje je on točno završio.

Prema The Wall Street Journalu, najveću igru trenutno igra američka centralna banka FED jer mora zaštititi domaće tržište nakon bankrota regionalnih banaka, uz to što se mora obračunati s inflacijom.

Svi se u ovom trenutku nadaju da će inflacija usporiti, a FED barem privremeno stati s podizanjem kamatnih stopa kako bi umirio uznemirena tržišta.