Indijski premijer Narendra Modi u siječnju je Indijcima dao obećanje – postat će razvijena zemlja do 2047. U deset godina otkako je došao na vlast Modi pokušava postaviti temelje za gospodarski procvat države s 1,4 milijarde stanovnika. Tko su pobjednici, a tko gubitnici 'modinomije'?
Gospodarstvo koje je dočekalo Modija i njegovu vladu bilo je na rubu propasti u trenutku preuzimanja vlasti. Rast je usporavao, a povjerenje ulagača bilo je na niskim granama. Desetak indijskih milijardera je bankrotiralo, opterećujući tako banke u zemlji ogromnim neplaćenim kreditima, a oni su osakatili njihovu sposobnost davanja zajmova.
Deset godina poslije rast Indije brži je u odnosu na druga gospodarstva - njezine banke su jake, a vladine financije stabilne unatoč pandemiji. Prema analitičarima Morgan Stanleyja, Indija je na putu da prestigne Japan i Njemačku te zauzme treće mjesto najrazvijenijih zemalja do 2027.
vezane vijesti
Na prvi pogled čini se da 'modinomija' djeluje. U zemlji vlada optimizam, uspješno su ugostili zemlje G20, postali prvi koji su poslali raketu u blizini Mjesečeva južnog pola i iznjedrili nekoliko tvrtki jednoroga. I tržište dionica je skočilo te se tako bogatstvo prelilo od bogatih na srednju klasu. No nije sve tako dobro kako se čini. Velik dio indijskog naroda i dalje živi na rubu siromaštva. Tko je profitirao, a tko izvukao najdeblji kraj u Modijevoj reformi indijskog gospodarstva?
Digitalna revolucija
Digitalno upravljanje, na kojem je inzistirao Modi, počelo je mijenjati živote najsiromašnijih ljudi u zemlji. Danas Indijci u najudaljenijim krajevima mogu kupiti mnoge proizvode bez gotovine, plaćajući samo 20 penija za paket kruha pomoću QR koda na svom telefonu.
U pozadini ove digitalne revolucije je sustav upravljanja koji podrazumijeva univerzalne osobne iskaznice, platnu infrastrukturu koja omogućuje prijenos novca pritiskom jednog gumba te podatkovni stup koji ljudima daje pristup ključnim osobnim dokumentima.
Povezivanje stotina milijuna bankovnih računa s tim digitalnim funkcijama smanjilo je birokraciju, ali i korupciju. Procjenjuje se da je do ožujka 2021. ušteđeno oko 1,1 posto BDP-a zahvaljujući digitalnom upravljanju, što je s druge strane vladi omogućilo da provede niz socijalnih mjera, poput subvencija i novčanih donacija, te da uloži u infrastrukturu bez velikih deficita.
Gradi se, gradi, ali...
Nema sumnje da se Indija mijenja. Izgradnja novih cesta, novih zračnih i morskih luka i metroa bila je u središtu Modijeve gospodarske politike. U posljednje tri godine vlada je potrošila 100 milijardi dolara na infrastrukturu godišnje. U posljednjih deset godina izgrađeno je 54.000 kilometara državnih autocesta, što je dvostruko više nego u prethodnoj dekadi.
No Modijeva gospodarska politika nije urodila jednakim plodovima za sve. Brutalna ograničenja za vrijeme pandemije, dugotrajne posljedice zabrane plaćanja gotovinom 2016. i pogrešna provedba novog poreza na robu i usluge imali su dalekosežne strukturne posljedice na indijsko gospodarstvo.
Sektor malih poduzeća – ogromna neorganizirana okosnica indijskog gospodarstva – još uvijek se koprca pod utjecajem nekih od ovih poteza. A privatni sektor ne može se pohvaliti velikim ulaganjima. Udio privatnih investicija u BDP-u pao je s 27,5 posto u 2008. na 19,6 posto u 2021.
U potrazi za poslom
U siječnju su se tisuće Indijaca okupile ispred centara za zapošljavanje kako bi našli građevinski posao u Izraelu. Kriza poslova u zemlji ozbiljan je problem. Udio obrazovanih mladih ljudi među nezaposlenima porastao je s 54,2 posto u 2000. na 65,7 posto u 2022., a u posljednjih deset godina nije ni značajno porasla realna plaća.
Odmah nakon pobjede na izborima 2014. Modi je pokrenuo ambicioznu kampanju 'Make in India' kako bi svoju zemlju pretvorio u svjetsku tvornicu. U 2020. njegova je vlada dodijelila 25 milijardi dolara poticaja tvrtkama u različitim sektorima, od poluvodiča do mobilne elektronike, da bi poboljšale proizvodne sposobnosti. No daleko su još od uspjeha.
Istina je da su kompanije poput Foxconna, koja proizvodi iPhone za Apple, ili Micron i Samsung ulagali u opskrbne lance u Indiji kao dio globalne strategije diversifikacije 'Kina plus jedan'. No još uvijek se ne može govoriti o značajnim brojkama. Udio proizvodnje u BDP-u u posljednjem desetljeću stagnira unatoč tim naporima.
Rast izvoza također je bio brži prije Modijeve vladavine. 'Čak i ako proizvodnja bude rasla osam posto godišnje do 2050., a Kina nastavi stagnirati na razini iz 2022., proizvodnja u Indiji se 2050. još uvijek neće izjednačiti s kineskom iz 2022.', kaže profesorica Vidya Mahambare s Instituta za menadžment Great Lakes za BBC.
Slaba industrija znači da polovica indijskog stanovništva još uvijek ovisi o poljoprivredi kao izvoru sredstava za život - a ona sve više postaje neisplativa.
Izravna posljedica toga su 'stisnuti' kućni budžeti. S tri posto, rast ukupne osobne potrošnje najsporiji je u posljednjih 20 godina. A dug kućanstava dosegao je najvišu razinu u povijesti. Mnogi ekonomski stručnjaci tvrde da je indijsko gospodarstvo nakon pandemije raslo neujednačeno i u korist bogatih.
Gleda li se ukupno, Indija je s jedne strane peta najveća svjetska ekonomija, ali računa li se po osobi, nalazi se na 140. mjestu. A nejednakost u toj državi nikad nije bila veća u posljednjih sto godina. Stoga ne iznenađuje i to da se u predizbornoj kampanji dosta govorilo o preraspodjeli bogatstva i porezima na nasljedstvo.
Ruka ruku mije
Prema profesoru Viralu Acharyi s NYU-a Sterna, nekoliko najvećih indijskih konglomerata raslo je na račun najmanjih tvrtki. Superbogati su, kako kaže, imali koristi od velikih poreznih olakšica i svjesne politike stvaranja 'nacionalnih prvaka' u kojoj su cijenjena javna dobra, poput morskih i zračnih luka, dana nekolicini tvrtki na upravljanje ili izgradnju. Najnoviji sudski spisi otkivaju i da su mnogi od njih bili glavni politički donatori vladajuće stranke.
Unatoč svemu tome, Indija se nalazi na uzlaznoj putanji. Sljedeće desetljeće za nju bi moglo nalikovati na razdoblje kineskog hiperrasta od 2007. do 2012., napisali su analitičari Morgan Stanleyja. Dodaju da zemlja ima i mnoge prednosti, poput velikog broja mladih ljudi, veću geopolitičku privlačnost od Kine i neokaljan sektor nekretnina. Stručnjaci također navode da će veliki trendovi, poput digitalizacije, prelaska na čistu energiju i rasta u globalnom offshoringu, potaknuti budući rast ove zemlje.
No uz fokus na materijalni kapital, Modi mora obratiti pozornost na stvaranje ljudskog kapitala. Četvrtina mladih u dobi od 14 do 18 godina ne može tečno pročitati jednostavan tekst, prema izvješću neprofitne Zaklade Pratham. Velik udarac mladima je zadao i covid, tijekom kojeg učenici dvije godine nisu mogli pohađati nastavu. Pritom vlada i dalje nedovoljno financira obrazovanje i zdravstvo.
