Gospodarska kriza koja je sedam dugih godina drmala Hrvatskom najteže je pogodila građevinski sektor. Izgubljeno je više od 50.000 radnih mjesta, a mnoge su se velike tvrtke, poput Konstruktora ili Dalekovoda, našle na koljenima. I kad se činilo da stvari idu nabolje, lanjsko posrnuće Viadukta ukazalo je na svu krhkost građevinara. U ovoj analizi pobrojali smo trenutno 10 najvećih koji manje-više uspješno brode kroz olujne građevinske vode
S prošlogodišnjih 900,5 milijuna kuna prihoda na prvom mjestu je Dalekovod. Predsjednik Uprave je Alen Premužak. Tvrtka je prije tri godine uspješno prošla kroz predstečajnu nagodbu i otad stabilno posluje. Prošlu godinu promet joj je pao za nešto više od 12 posto, što su iz Dalekovoda objasnili 'bitno sporijom dinamikom raspisivanja natječaja na domaćem tržištu za infrastrukturne projekte'.
Ključna tržišta u 2016. za kompaniju su bila Norveška, Ukrajina i Hrvatska, a udio prihoda na vanjskim tržištima u ukupnim prihodima premašio je 78 posto.
vezane vijesti
Jedan od najvažnijih projekata na kojem Dalekovod trenutno radi, u partnerstvu sa Zagreb Montažom, rekonstrukcija je i izgradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo - Križevci. Riječ je o projektu vrijednom milijardu i 254 milijuna kuna, od čega se 85 posto financira iz fondova EU-a dok preostalo plaća država. Osim tog velikog posla, Dalekovod i Zagreb Montaža povezani su i vlasnički.
Većinski udio u Dalekovodu drži tvrtka Konsolidator, iza koje stoji Vlado Čović, većinski vlasnik Zagreb Montaže, i Fond gospodarske suradnje Nexus.
Druga najveća građevinska tvrtka je Kamgrad u vlasništvu Dragutina Kamenskog. Prošlu godinu je završila s 815 milijuna kuna prihoda i 28,8 milijuna kuna čiste zarade, čime prednjači među konkurencijom.
Kamenski je u biznis krenuo 1993. osnivanjem obrta. Na početku je imao samo jednog radnika, a danas zapošljava više od 600 djelatnika. Za razliku od Dalekovoda, Kamgrad je orijentiran na domaće tržište i samo oko 10 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu.
'Nažalost, nemamo kapaciteta da bismo na jednakoj razini paralelno radili kod kuće i vani. No zbog disperzije rizika pred nama je poslovna odluka o smanjenju angažmana na hrvatskom tržištu i prebacivanju dijela operative u inozemstvo', najavio je prije nekoliko mjeseci Kamenski.
U ovoj godini ključni projekti za Kamgrad su Hotel Park u Rovinju, investicija Adris grupe vrijedna čak 600 milijuna kuna, te radovi na Zračnoj luci Split.
Na trećem i četvrtom mjestu su zagrebačka Tehnika i GP Krk.
Tehniku vlasnički kontroliraju menadžment i zaposlenici. Riječ je o više od 70 godina staroj građevinskoj tvrtki usmjerenoj na visokogradnju. Na čelu Uprave je Zlatko Sirovec. Lani je Tehnika imala nešto više od 580 milijuna kuna prihoda, a u ovoj godini Uprava se nada rastu prometa za čak 50 posto, na više od milijardu kuna prihoda. Od toga bi oko 700 milijuna kuna trebali ostvariti na domaćem tržištu. Jedan od većih projekata je rekonstrukcija zagrebačke Kliničke bolnice Sveti Duh, vrijedan više od 124 milijuna kuna. Od inozemnih tržišta, Tehnika najveće poslove radi u Švedskoj.
Građevinska tvrtka GP Krk osnovana je 1956. godine. Kroz radničko dioničarstvo u vlasništvu je sadašnjih i bivših zaposlenika, a već 36 godina vodi je Josip Purić. Krčka tvrtka je većinom angažirana u Primorsko-goranskoj županiji, a otprije nekoliko godina veliku ekspanziju ima u Sloveniji. Uz granicu sa zapadnim susjedima GP Krk ima kamenolome te asfaltne i betonske baze, što im dosta olakšava angažman na slovenskim gradilištima.
Peti najveći domaći građevinar prema lanjskim prihodima je Zagreb Montaža. Glavnu riječ u kompaniji vodi Vlado Čović sa svojom obitelji. Krajem 80-ih kao zaposlenik Montmontaže, odnosno OUR Metalurgije (današnja Zagreb Montaža) vodio je poslove u Njemačkoj te se povezao s velikim njemačkim industrijskim tvrtkama. U vrijeme privatizacije s radnicima je zavladao tvrtkom da bi zatim postepeno povećavao svoj vlasnički udio.
Od 2015. na čelu tvrtke je Čovićev sin Alen. Kompanija svake godine bilježi značajan rast prihoda, od kojih 70 posto ostvaruje na inozemnom tržištu. Prisutna je na gradilištima u Njemačkoj, Nizozemskoj, Češkoj, Sloveniji i Velikoj Britaniji.
Hrvatska podružnica austrijskog Strabaga drži šesto mjesto u top 10. Prije tri godine prihodi su im bili veći od 800 milijuna kuna, ali zaustavljanjem velikih državnih infrastrukturnih projekata promet im se prepolovio. Sad se natječu za nastavak radova na mostu Čiovo, a svoju su ponudu predali i za izgradnju Pelješkog mosta. Na čelu hrvatskog Strabaga od 2007. je Josip Kuzmanić.
Sedmo i osmo mjesto drže osječke građevinske firme Gradnja i Osijek Koteks.
Glavni direktor Gradnje je Zorislav Šmit, sin Berislava Šmita, najvećeg dioničara. Šmit stariji bivši je HDZ-ov saborski zastupnik, a bio je i dožupan Osječko-baranjske županije dok je u fotelji župana sjedio Branimir Glavaš.
Osijek Koteks kontroliraju predsjednik Uprave Zoran Škorić i član Uprave Marko Tadić te drže po 40 posto dionica. Njih dvojica postali su najveći dioničari u postupku predstečajne nagodbe provedene prije tri godine.
Top 10 zatvaraju Ing-grad iz Zagreba i križevački Radnik.
Osnivač i vlasnik Ing-grada je Branislav Brizar. Taj se zagrebački građevinski poduzetnik našao prije nekoliko mjeseci u središtu interesa medija nakon što se ispostavilo da mu suprug Anke Mrak Taritaš, bivše HNS-ove saborske zastupnice i bivše ministrice graditeljstva, već dvije godine duguje gotovo 650.000 kuna za obnovu stana u centru Zagreba.
Radnik iz Križevaca punih 20 godina uspješno vodi Mirko Habijanec. Tvrtka je u većinskom vlasništvu malih dioničara, a najveći pojedinačni vlasnik je Habijanec. Radnik ima značajne poslovne operacije na Lošinju, na kojem je najvažniji građevinski operativac. Gradi hotele i škole diljem Hrvatske - od Lošinja i Rijeke do Podravine.
Vlasnik je đurđevačke građevinske tvrtke Bistra i hotela u Križevcima te je suvlasnik lošinjske zračne luke, a uz to ima značajne poslove u Njemačkoj.
