Sve akcije kojima država pokuša oživjeti građevinu u Hrvatskoj neslavno će propasti ako građevinske tvrtke ne budu mogle pronaći radnike. Koliko god to čudno zvučalo, neke domaće tvrtke već su morale odbiti vrijedne poslove jer nemaju radnika
Hrvatskim građevinarima nedostaju zidari, armirači, monteri knaufa, ali i tesari. Tih zanimanja vjerojatno nema baš previše među 220.000 nezaposlenih jer su tražena i dobro plaćena u zapadnoj Europi. Jednostavno, dobar majstor neće raditi u Hrvatskoj za nekoliko tisuća kuna jer u Njemačkoj može namaknuti nekoliko tisuća eura.
Da je manjak kvalificirane radne snage velik problem za hrvatske građevinare, potvrđuju nam to u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK):
'Manjak radne snage postaje limitirajući faktor i jedan od gorućih problema s kojima se susreću građevinske tvrtke. Najveći se nedostatak uočava što se tiče kvalificiranih majstorskih zanimanja poput zidara, tesara, armirača i montera suhe gradnje. Slučajeva kada tvrtke moraju odbijati poslove jer ne mogu osigurati dovoljan broj radnika sve je više', poručili su za tportal.
Izgubljeno 50.000 radnih mjesta
Na pitanje kako smo došli u situaciju da građevinarima nedostaje ljudi, iz HGK pojašnjavaju da je od krize 2009. godine građevinski sektor izgubio 50.000 radnih mjesta. 'Neki su se ili prekvalificirali ili otišli u druge zemlje. Neki ne žele raditi na građevini jer je to težak posao, neki su prestari, nekima smeta loš imidž građevinskog radnika, a dobar dio radi ih na crno.'
Kao jedno od rješenja za poražavajući trend manjka radnika nameće se uvoz radne snage većinom iz Bosne i Hercegovine, na koju se naši građevinari tradicionalno naslanjaju. Međutim, upozoravaju u Komori, Vlada je odobrila samo 500 dozvola za uvoz radnika, što nije ni približno dovoljno za cijeli sektor.
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj kaže da je paradoksalno to da u zemlji s više od 200.000 nezaposlenih građevinarima nedostaje radnika.
'Ovaj će problem postati još izraženiji kad se budu počeli provoditi projekti odobreni iz instrumenata za povezivanje Europe, a odnose se na ulaganja u infrastrukturu – od željeznice, upravljanja zračnim prometom, ugradnje inteligentnih transportnih sustava, unapređenja infrastrukture u Luci Rijeka i gradnje mosta Svilaj preko Save do implementacije sustava za efikasniju navigaciju vodnim putevima', kazala je Čagalj.
