"Izmjenama zakona otklanjaju se zapreke u sustavu izdavanja akta za gradnju i uporabu građevina te se pojednostavljuje sustav izdavanja akata i samo građenje što dovodi do povećanja isplativosti investicije, a time i do poticanja građevinske aktivnosti u Hrvatskoj", kažu u Ministarstvu.

Dodaju kako dio izmjena koje se odnose na energetsku učinkovitost dokida obveze vlasnika zgrade i dovodi do povećanja pravne sigurnosti u odnosu na energetsko certificiranje.

Građevine će se u odnosu na zahtjevnost umjesto na dosadašnjih pet, razvrstavati u tri skupine, a dopušteno odstupanje u građenju, do sada primjenjivo samo na zgrade, proširuje se na sve građevine.

Uvodi se i mogućnost produženja roka važenja građevinske dozvole jednom za tri godine, kao i mogućnost odstupanja od građevinske dozvole u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu s time da je izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole potrebno ishoditi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.

Propisuje se i donošenje rješenja o komunalnom doprinosu po pravomoćnosti građevinske dozvole umjesto po njenoj izvršnosti te se uređuje pitanje izdavanja privremene uporabne dozvole za građevine za koje nije formirana građevna čestica a čije je građenje u interesu Republike Hrvatske.

Jedna od novosti je i uvođenje obveze evidentiranja po službenoj dužnosti građevine za koju je izdana uporabna dozvola u katastru vodova (infrastrukture). Zakonskim izmjenama popunjava se i pravna praznina u utvrđivanju posebnih uvjeta i potvrde glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola, navode iz Ministarstva.

Temeljitije se uređuje i pitanje pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građevine od interesa za Republiku Hrvatsku i na zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske te na zemljište u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Omogućuje se evidentiranje građevina u katastru i zemljišnim knjigama bez uporabne dozvole uz zabilježbu da dozvola nije priložena itd.