Podaci koje je srijedu objavio navedeni ured uvelike su iznenadili analitičare, što se može vidjeti po njihovim očekivanjima čiji je prosjek bio na 5,9 posto na godišnjoj i 0,6 posto na mjesečnoj razini porasta cijena. Nadalje, stopa inflacije porasla je i gledajući rujan ove godine, kada je njena godišnja stopa iznosila 5,4 posto. Stopa inflacije iz koje se izuzima cijena energije i hrane (engl. core inflation) iznosila je 4,6 posto na godišnjoj razini, što je također najviša razina od daleke 1990. godine.

Ako se pogledaju detalji te objave, može se vidjeti da je značajan porast cijena vidljiv na većini dobara i usluga. Naime cijene energenata te rabljenih i novih vozila porasle su u dvoznamenkastom iznosu, ali i cijene hrane pokazuju zabrinjavajuće stope rasta te već zadnja dva mjeseca rastu po stopi od 0,9 posto u odnosu na mjesec prije. Cijene najamnina također rastu te su samo u listopadu porasle za 0,4 posto u odnosu na rujan i pokazuju kako se određeni ciklički inflacijski pritisci sve brže prelijevaju na cjelokupno gospodarstvo. Također, podaci potvrđuju da bi inflacija u SAD-u mogla biti na povišenim stopama duže nego se prethodno očekivalo i duže nego su centralne banke predviđale prije samo nekoliko mjeseci.

Važno je spomenuti i to da su u srijedu objavljeni podaci iz Kine te potvrđuju da je i na drugom kraju svijeta sve veći pritisak rasta cijena iako manjeg intenziteta. Naime cijene su rasle za 1,5 posto u odnosu na listopad prošle godine dok je indeks proizvođačkih cijena porastao za 13,5 posto, što je najveći rast u zadnjih 26 godina.

Na zadnjem sastanku na kojem se odlučivalo o monetarnoj politici, guverner Feda (Središnja banka SAD-a) Jerome Powell rekao je da još uvijek očekuje da će inflacijski pritisci biti kratkoročni. Očekuje kako bi već u 2022. mogli usporiti zbog toga što su pritisci uglavnom posljedica pandemije i njenog utjecaja na ekonomske procese te da bi se ipak trebali vratiti u normalu u narednim kvartalima. Iako se svatko može složiti s mišljenjem da su pritisci uglavnom posljedica pandemije, postaje sve teže vjerovati da će inflacija već iduće godine biti oko željenih dva posto jer se inflacijska očekivanja podižu, što ima utjecaj i na samu inflaciju. Unatoč prekjučerašnjem podatku o inflaciji od 6,2 posto, očekivani petogodišnji inflacijski prosjek koji se iščitava s financijskih tržišta nije se puno pomaknuo, stojeći na 2,55 posto, što je čak tri posto manje u odnosu na inflaciju u listopadu. To samo pokazuje koliko tržište vjeruje da su ovako povišene stope uvelike prolazne.

Govoreći o financijskim tržištima, ona prekjučer nisu reagirala onako drastično kako bismo mogli očekivati s obzirom na visoke stope inflacije, pokazujući da su investitori naviknuti na negativne realne kamatne stope i očekuju povratak inflacije bliže željenih dva posto. Naime prinos na dvogodišnju obveznicu SAD-a porastao je za 0,05 posto u samo nekoliko minuta nakon objave dok su očekivanja vezana za kamatne stope u budućnosti porasla za 0,1 posto. Međutim prinos na obveznice s dugačkim dospijećem nakon objave jedva je reagirao. Ovakav fenomen može se objasniti na nekoliko načina iako je najpopularniji onaj u kojem investitori očekuju da će američko gospodarstvo u jednom trenutku usporiti zbog dizanja kamatnih stopa. Nakon objave vezane za inflaciju dionička tržišta nisu previše reagirala iako je ovdje važno spomenuti da dionička tržišta već neko vrijeme ne prate određene ekonomske objave.

Međutim u srijedu je financijska tržišta ipak poljuljao jedan događaj. Aukcija tridesetogodišnje obveznice u SAD-u zbog manjka potražnje prošla je lošije nego što se očekivalo. Taj događaj je s prethodnom objavom o inflaciji pogurao prinose obveznica dužeg dospijeća (preko 10 godina) prema gore te su prinosi na desetogodišnje obveznice SAD-a porasli za malo više od 0,1 posto, što je trostruko više od prosječnog dnevnog pomaka, dok su dionička tržišta pala za blizu jedan posto.

Što možemo zaključiti iz prekjučerašnjih događaja na obvezničkom tržištu u SAD-u? Kako se prinosi na obveznice s dužim dospijećima nisu pomaknuli nakon objave o inflaciji, moguće je da investitori na tržištu očekuju jednu od sljedećih ili mješavinu scenarija: inflacija će usporiti već početkom iduće godine te će centralna banka moći polako podizati stope sukladno onome što trenutno prezentiraju; inflacija će nastaviti biti na povišenim razinama ili čak rasti, što će natjerati Fed na drastične mjere i brza podizanja kamatne stope, a to će usporiti ekonomiju i u konačnici potaknuti ga na rezanje kratkoročnih kamata; zbog ovisnosti o niskim kamatnim stopama i velike zaduženosti centralne banke neće uspjeti skratiti svoje bilance u doglednoj budućnosti te će ih samo povećavati; na tržištu je trenutno toliko financijskih subjekata koji moraju kupovati obveznice s dužim dospijećem da svaki prodavatelj takvih obveznica brzo nađe kupca.

Iako nije izgledno to da će inflacijski pritisci nastaviti rasti, na kraju se barem zbog znatiželje možemo zapitati što bi se dogodilo u tom scenariju. Bi li Fed krenuo u drastičniju borbu s inflacijom te stabilizirao cijene dizanjem kamatnih stopa ili bi i dalje odgađao takvu politiku čekajući usporavanje rasta cijena?

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENTU d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika možete pronaći na web stranici www.icam.hr/hr/fondovi, na kojoj su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagače svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost, kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na u blogu iznesene stavove.