U Hrvatskoj je postotak raznih poreznih davanja u cijeni goriva za 23 posto viši od svjetskog prosjeka, čime su hrvatske tvrtke stavljene u mnogo nepovoljniji položaj jer se potencijalno usporava gospodarski rast, zaključak je nove studije UHY-a, međunarodne računovodstvene i konzultantske mreže
UHY objašnjava da u Hrvatskoj prosječna porezna davanja čine 61 posto cijene benzina i 57 posto cijene dizelskog goriva. Za usporedbu, globalni prosjek je 50 posto, odnosno 44 posto.
Na vrhu ljestvice zemalja uključenih u istraživanje je Velika Britanija s poreznim davanjima na dizel od 60 posto, a u Njemačkoj ona iznose 53 posto.
UHY objašnjava kako su viši troškovi goriva i porezi u Europi glavni krivac za više cijene za benzin, dizel i ukapljeni naftni plin.
vezane vijesti
Cijena punog spremnika kombija Ford Transit napunjenog dizelom je u prosjeku 24 posto viša u europskim zemljama, a u Hrvatskoj 29 posto u odnosu na svjetski prosjek. Budući da se za gospodarska vozila uglavnom koristi dizel, teret nameta najviše osjete upravo poduzetnici.
Ukapljeni naftni plin, ekološki prihvatljivija alternativa benzinu ili dizelu, dva posto je skuplji u Europi, a u Hrvatskoj čak 77 posto.
'Veća davanja na gorivo utječu na većinu djelatnosti, što u konačnici može ometati gospodarski rast', istaknula je Helena Budiša, partnerica UHY-a u Hrvatskoj.
Iako propisi EU-a obvezuju Hrvatsku na minimalni iznos trošarina, iznos koji država naplaćuje mnogo je viši od traženog. To u konačnici dovodi do povećanja cijena potrošača i krajnjih korisnika.
'Mnoge europske tvrtke imaju na raspolaganju mehanizme i porezne olakšice koji pomažu snižavanju krajnje cijene goriva za potrošače. Vlada svakako treba razmotriti koje inicijative može pokrenuti', mišljenja je Budiša.
Vlade mogu razmotriti inicijative poput zamrzavanja davanja na gorivo ili čak rezanja pristojbi. Potrebna je veća međunarodna suradnja kako bi se izbjegla prevelika odstupanja u cijenama goriva u različitim zemljama. Za svaku vladu porezna davanja na benzin i dizel su ključni alat za smanjenje emisije stakleničkih plinova i mogu se koristiti za financiranje infrastrukturne potrošnje. Međutim u poduzetništvu, pogotovo u malom i srednjem poduzetništvu (MSP-ovima), trošarine predstavljaju znatne operativne troškove, naročito za sektore maloprodaje i distribucije, ističe se u analizi.
Treba postojati ravnoteža kako bi se osiguralo to da troškovi goriva i poreza ne postanu previsoki. Relativno niže stope u najrazvijenijim gospodarstvima, ponajprije u Kanadi, u odnosu na njihove međunarodne konkurente iz Europe, dokazuju da se ravnoteža itekako može postići.
UHY je proučavao porezna davanja i cijene goriva u 24 zemlje diljem svijeta, istražujući koliki postotak cijene benzina, dizela i ukapljenog naftnog plina odlazi na porezna davanja.
Francuska prednjači među njima s najvišim postotkom poreznih davanja u cijeni goriva - 64 posto. Od svih zemalja obuhvaćenih UHY-evom studijom, spremnik napunjen benzinom najskuplji je u Danskoj - 160 dolara.
