Prognoze UniCredita za iduću godinu pak govore o padu hrvatskog BDP-a za 0,2 posto, dok se rast, i to od 1,7 posto, očekuje tek u 2011. godini.

U analizi za Hrvatsku, koju je izradio Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, članice UniCredit grupe, navodi se i da dodatni rizik predstavlja činjenica da su potrebe za pozajmicama javnom sektoru umanjile dostupnosti kredita privatnom sektoru.

Šaravanja očekuje i da će se rast inflacije, zabilježen u prvom tromjesečju ove godine, 'preliti' i na ostatak godine te da će stopa inflacije, usprkos sezonskim utjecajima koji ju tijekom ljeta uobičajeno snižavaju, na kraju godine iznositi 3,2 posto na godišnjoj razini.

U ocjeni monetarnih uvjeta u analizi se navodi da su oni posljednjih mjeseci bili stabilni, ali se ističe da se pogoršavaju pokazatelji o kretanju proračunskih prihoda, uz istodoban nastavak rasta proračunskih izdataka.

Pritom se navode podaci o padu proračunskih prihoda u prvom tromjesečju ove godine za 4,8 posto prema istom razdoblju prošle godine, uz istodobno povećanje izdataka za više od 10 posto.

Prihodi od PDV-a su u tom razdoblju smanjeni za gotovo 19 posto i da prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje nisu rasli za 1,5 posto, proračunski deficit bio bi znatno viši od 3,5 milijardi kuna, koliko je iznosio na kraju prvog tromjesečja, stoji u analizi UniCredita.

Pritom se zabrinjavajućim ocjenjuje podatak o rastu socijalnih davanja u prvom kvartalu za 12,7 posto, jer se puni negativni učinak povećanja nezaposlenosti na proračun tek očekuje.

Šaravanja stoga procjenjuje da će manjak u ovogodišnjem proračunu, umjesto 5,5 milijardi kuna najavljivanih prilikom prvog rebalansa proračuna, iznositi oko 13 milijardi kuna ili 3,9 posto BDP-a, uz naglasak da u taj iznos nisu uključeni HAC, HBOR i isplata duga umirovljenicima.