Analiza pokazuje da je bankovni sustav u Hrvatskoj imao stabilizirajući karakter što potvrđuju podaci o manjem usporavanju kreditne aktivnosti nego u većini drugih zemalja u okruženju.

'Mi ustvari nismo imali financijsku krizu, nego su nas pogodile posljedice svjetske recesije', naglasio je Bohaček. 'Unatoč smanjenju profitabilnosti, hrvatske banke su u vrijeme krize privukle više od 16 milijardi kuna inozemnih sredstava što je bio daleko najvažniji izvor financiranja od jeseni 2008.', navode analitičari HUB-a i zaključuju da je time omogućeno financiranje proračunskog deficita, ali i daljnja ekspanzija kredita.

Analiza profitabilnosti pokazuje dugoročni trend pada povrata na kapital hrvatskih banaka. Profitabilnost banaka pala je sa 16 posto 2004. kada je bila na vrhuncu na šest posto u ovoj godini, vidljivo je iz analize. 'Povrat na kapital trenutačno je ispod dugoročnog povrata na hrvatske državne obveznice što dugoročno nije održivo', naglasio je Bohaček.

Djelomično je razlog tomu i visoka kapitaliziranost hrvatskih banaka čija adekvatnost kapitala je na razini od 19 posto. Zato je povrat na aktivu (ukupnu imovinu s kojom raspolažu banke) pristojnih jedan posto, što odgovara prosječnom povratu u usporedivim zemljama.

Međutim, otvoreno je pitanje je li hrvatskim bankama uistinu potreban toliki kapital, osobito u kontekstu slabe potražnje za kreditima. Analitičari HUB-a smatraju da nema jednoznačnog odgovora na ovo pitanje. 'S jedne strane, visok kapital štiti od gubitaka i bitan je faktor stabilnosti i povjerenja. S druge strane, previsoki kapital uzrokuje vrlo mali povrat na kapital i upućuje vlasnike na isplatu kapitala', pojašnjava se u analizi.

Hrvatska nema problem s ponudom kredita već s niskom potražnjom', ističe Bohaček, dodajući da su banke unatoč visokim potrebama države uspjele osigurati dovoljno sredstava za privatni sektor.

'Trenutačno banke imaju dovoljno novca, ali nema kvalitetnih investicijskih projekata', tvrdi Bohaček, priznajući da su relativno visoke kamatne stope jedan od razloga što se poduzetnici ne odlučuju za investicije.

Pozivajući se na podatke iz analize, Bohaček je ustvrdio da su kamatne marže u Hrvatskoj na povijesno niskoj razini te zaključio da se kamatne stope mogu smanjiti jedino ako država povuče poteze u smjeru otklanjanja prepreka ulaganjima i osiguranja stabilne porezne politike.

Komentirajući nove mjere za banke donesene u Baselu (Basel III), Bohaček je rekao da hrvatske banke neće trebati povećavati kapital s obzirom na njihovu visoku kapitaliziranost.