U Hrvatskoj je u svibnju promet u trgovini na malo pao 7,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je znatno manje u odnosu na rekordni pad mjesec dana prije, a analitičari očekuju pad potrošnje na godišnjoj razini i idućih mjeseci.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u svibnju porasla 23,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine pala 7,8 posto.
To je treći mjesec zaredom kako je potrošnja pod utjecajem koronakrize pala, ali sporije u odnosu na pad u travnju za rekordnih 25,5 posto.
vezane vijesti
„Kao rezultat postupnog popuštanja Vladinih mjera tijekom svibnja uvedenih za ublažavanje učinaka pandemije, promet u trgovini na malo u svibnju je zabilježio snažan mjesečni porast, dok je na godišnjoj razini nastavljen pad", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U svibnju je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, pao za 3,4 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 4,9 posto, pokazuju podaci DZS-a.
U prvih pet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo realno je pao za 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
„Iako su mjesečni podaci pod utjecajem popuštanja Vladinih mjera donijeli snažna pozitivna kretanja u trgovini na malo, očekujemo da će podaci za lipanj i ostatak godine donijeti nastavak negativnih kretanja”, ističu analitičari RBA.
U cijeloj ovoj godini očekuju prvi pad potrošnje u maloprodaji od od 2012., i to za 9,5 posto.
„Navedeni pad bit će odraz nižeg raspoloživog dohotka, optimizma potrošača te manje potrošnje kućanstava, ali u velikoj mjeri i smanjene turističke potrošnje”, zaključuju analitičari RBA.
Podaci najavljuju oštar pad gospodarstva u drugom kvartalu
Oštar pad potrošnje posljedica je mjera usmjerenih na sprječavanje širenja koronavirusa, koje su stupile na snagu u drugoj polovici ožujka, dok je popuštanje tih mjera započelo krajem travnja.
Te su mjere usporile rast gospodarstva već u prvom tromjesečju, pa je bruto domaći proizvod (BDP) porastao samo 0,4 posto na godišnjoj razini, najsporije od trećeg kvartala 2014. godine.
U drugom tromjesečju očekuje se oštar pad gospodarstva, a potom i recesija, odnosno pad gospodarstva dva tromjesečja zaredom.
U nedavno provedenoj anketi Hine, šest analitičara navelo je da bi u drugom tromjesečju BDP mogao pasti između 15 i 25 posto na godišnjoj razini.
To bi bilo znatno više od 8,8 posto, dosad najvećeg pada BDP-a, zabilježenog u prvom tromjesečju 2009. godine na početku financijske krize.
