Kako doznajemo iz Banke zlata, pojačanu potražnju za ovim plemenitim metalom uzrokovao je niz faktora. Masovne karantene koje se provode diljem svijeta dovode do pada svih ekonomskih aktivnosti. Građani ne mogu trošiti jer su trgovine, restorani, kina i sl. zatvoreni. Tvrtke ne mogu proizvoditi te uskoro neće moći isplaćivati plaće, zbog čega masovno otpuštaju radnike. Centralne banke namjerno ruše kamatne stope, zbog čega će štednja u cijelom svijetu u idućim godinama biti još manje isplativa nego se donedavno očekivalo. U isto vrijeme svi shvaćaju da je globalna recesija neizbježna, a u recesijama raste vjerojatnost bankrota banaka. Dakle pada isplativost štednje u bankama, a raste vjerojatnost nedostupnosti novca koji su ljudi povjerili bankama na čuvanje.

U takvoj situaciji mnogi podižu novac sa štednje i kupuju investicijsko zlato. Naime upravo se zlato pokazalo kao idealna investicija u kriznim vremenima. Prenosivo je, lako ga je utržiti u bilo kojem dijelu svijeta, oslobođeno je svih poreza i nije podložno direktnom rušenju vrijednosti od državnih institucija kao što je slučaj s papirnim novcem.

Kada dođe do poremećaja na nekom tržištu, najčešće dolazi ili do nagle promjene u potražnji ili u ponudi, no rijetko kad problem nastane na obje strane. Ovog puta je osim naglog skoka potražnje za fizičkim zlatom u istom trenutku došlo do naglog pada ponude zlatnih poluga. Naime značajan dio sirovine za izradu zlatnih poluga dolazi od otkupa lom zlata, doznajemo iz Banke zlata. No otkup se trenutno odvija u smanjenom obujmu jer mnogi potencijalni prodavači lom zlata trenutno ne izlaze iz kuće ili su postaje za otkup zatvorene, pa će svoje zlato prodati tek za nekoliko tjedana ili mjeseci. Zato mnoge rafinerije i talionice plemenitih metala trenutno teže dolaze do sirovine. Druge su pak u potpunosti obustavile sve poslovne aktivnosti zbog državnih zabrana rada. To se dogodilo u južnoj Švicarskoj, u kojoj se nalazi nekoliko velikih europskih talionica. Argor Heraeus, PAMP i Valcambi posljednja dva tjedna nisu radile, a od ovog tjedna počinju raditi sa smanjenim kapacitetom, odnosno proizvodit će barem 50 posto poluga manje nego inače.

Kako to inače biva, nestašica zlata dovodi do porasta cijene. Nakon kratkotrajnog pada burzovna cijena zlata izražena u eurima nastavila je rasti i sada se nalazi približno 12 posto iznad razine s početka godine. Druga posljedica je povećanje razlike u cijeni između fizičkog i burzovnog zlata. Uvijek su fizičke poluge i zlatnici bili skuplji po gramu/unci od spot cijene zlata, no kod većih poluga ta razlika je u pravilu bila dva, tri posto u korist fizičkog zlata. Trenutno je cijena fizičkog zlata od pet do 10 posto iznad burzovne (spot) cijene zlata. Ova okolnost ide u prilog stajalištu da ulaganje u zlato ima smisla samo ako se radi o fizičkom zlatu, jer sada se vidi da papirno/digitalno zlato na serverima neke burze ipak nije isto kao fizičko zlato u direktnom posjedu ulagača.

Iako će zbog niskih kamatnih stopa i nadolazeće recesije potražnja za fizičkim zlatom još godinama ostati pojačana, karantene koje su trenutno na snazi vjerojatno će u roku od nekoliko tjedana biti ukinute. Rudnici zlata, otkupljivači, rafinerije, kovnice i distributeri investicijskog zlata prilagodit će se i sve će se vratiti u normalu. Tj. fizičko zlato će ponovno biti dostupno, no vjerojatno će biti nešto skuplje nego što je trenutno. I dalje će se raditi o isplativoj investiciji jer će zbog tisuća milijardi dolara/eura koje se trenutno ubacuju u financijski sustav vrijednost papirnog novca u idućem desetljeću vjerojatno padati brže nego je to bio slučaj u posljednjih desetak godina.