Tekuća rasprava o tome je li gradnja Pelješkog mosta dio proračuna ili ne, krivo je postavljena, misli ekonomski analitičar Mladen Vedriš. Točno je, kaže on, da Hrvatske ceste (HC) kao investitor Pelješkog mosta nisu dio proračuna, ali se financiraju iz trošarine na benzin koja je iz proračuna prebačena u budžet HC-a.

'Manje je bitno to što Hrvatske ceste nisu u proračunu već i općoj konsolidiranoj općoj javnoj potrošnji zajedno s lokalnim proračunima i ostalim javnim poduzećima. Ovdje je ključno koliko je državni proračun izložen prema poslovanju Hrvatskih cesta, a to će pitanje možda doći u žižu kad se zahukta investiranje u Pelješki most', pojašnjava Vedriš.

Budući da se HC u trećini svojih prihoda financira iz spomenutih trošarina na benzin, a u još tolikom omjeru iz kredita, dok ostatak otpada na više manjih priljeva, postavlja se pitanje može li doći u opasnost njihovo poslovanje kada krene ubrizgavanje novca u jedan od najvećih mostova u Europi, piše Slobodna Dalmacija

Prema ponudi koju je dao konzorcij izvođača radova na Pelješkom mostu, građevina će stajati milijardu i 950 milijuna kuna, no i projektant mosta, direktor IGH-a Jure Radić, priznaje kako bi cijena mogla biti veća, ne precizirajući koliko.

Neke procjene konačne cijene gradnje mosta idu i do pet milijardi kuna, bez cijena pristupnih cesta, ukupne dužine petnaestak kilometara, s pripadajućim manjim mostovima i tunelima.

U svakom slučaju, koliki god bio konačni iznos investicije na Pelješcu, valja ga staviti u odnos sa činjenicom da je budžet HC-a u ovoj godini dvije milijarde i 633 milijuna kuna. Tvrtka ima svoje redovite obveze u izgradnji i održavanju cesta, pa nije jasno odakle bi se, osim novih kredita, financirao Pelješki most.

Novo zaduživanje HC-a ušlo bi u ukupni dug države, te tako sama gradnja mosta ima i te kakve veze s državnim proračunom.