Srijeda je proglašena neradnim danom temeljem Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, a pravila za naknadu plaće za neradne dane pripisana su Zakonom o radu i drugim radnim aktima (kolektivni ugovor, pravilnik o radu i sl.).

Zaposleni koji koriste slobodni dan

Većini radnika kojima je standardno radno vrijeme od ponedjeljka do petka srijeda je uobičajeno radni dan. Ako je taj dan zbog nekog razloga proglašen neradnim, imaju pravo na naknadu plaće sukladno Zakonu o radu i drugim izvorima prava.

U iznimnim slučajevima, kad je radni tjedan raspoređen tako da je radniku srijeda dan tjednog odmora, tada nema pravo na naknadu plaće.

Zaposleni koji rade u srijedu

Radnici koji po redovitom rasporedu rade na blagdan ili neradni dan imaju pravo na povećanu plaću i dodatni dan odmora.

Za rad na dan izbora primjenjuju se ista pravila povećanja plaće kao za rad u dane blagdana i s njima izjednačenih neradnih dana. Dodaci na plaću uređeni su kolektivnim ugovorima i internim propisima, a kreću se od 30 do 50 posto za redovno radno vrijeme.

Pri tome se kolektivnim ugovorom ili drugim internim propisima određuje gornja granica na uvećanu osnovnu plaću po više osnova. Obično se ta granica kreće od 60 do 80 posto iznad osnovice. Posebno će dobro proći radnici u javnim i državnim službama jer u vrijeme blagdana i njima izjednačenih dana dobivaju čak 150 posto uvećanu plaću.

Neki poslodavci će radnicima koji rade na dan izbora omogućiti pauzu za odlazak na glasanje. U tom slučaju njihova dnevna plaća će se obračunavati kombinirano. Za odrađene sate obračunat će se povećana plaća, a za razdoblje izostanka s posla naknada plaće bez uvećanja.

Zaposleni na godišnjem odmoru i bolovanju

Radnicima koji se na dan izbora zateknu na godišnjem odmoru taj dan neće se uračunati u godišnji odmor, a onima koji u srijedu budu bolesni taj dan ulazi u dane bolovanja s pravom na naknadu plaće na teret poslodavca ili na teret HZZO-a.