Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna hrvatska neto plaća u trećem kvartalu porasla je za 13,9 posto te je tako iznosila 1153 eura. Građani Zagreba očekivano su imali najveću prosječnu plaću, i to znatno veću od prosjeka - 1343 eura. Porast je to od 12,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je ujedno među nižim stopama rasta.

Većina županija imala je prosječnu plaću manju od 1100 eura, a njih šest manje od 1050 eura. Pritom su nešto više u zagrebačkom prstenu i primorskoj Hrvatskoj dok su pri dnu u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj.

Plaću iznad hrvatskog prosjeka, ali i dalje bitno manju od one u Gradu Zagrebu, imali su stanovnici Zagrebačke (1168 eura) i Primorsko-goranske županije (1155).

Zanimljivo je da su u nekim slabije razvijenim županijama prosječne plaće više nego u onim visokorazvijenim. Tako u Istarskoj županiji, koja je po razvijenosti odmah iza Grada Zagreba, prosječna plaća iznosi 1098 eura, a u znatno slabije razvijenoj Karlovačkoj županiji - 1131 euro.

Pored Karlovačke, još dvije županije imale su manje od prosjeka, ali i dalje više od 1100 eura: Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska.

Jedva više od tisuću eura (1006) bio je prosjek plaće u Virovitičko-podravskoj županiji, što je ujedno najniža prosječna neto plaća usporedimo li županije.

U odnosu na prošlu godinu, plaće su rasle u svim županijama, i to najmanje po stopi od 12,2 posto, koju bilježi Istarska županija, a slijedi je Zagreb.

Najveći rast zabilježile su županije koje su na dnu ljestvice po visini prosječne plaće. Tako je u Brodsko-posavskoj plaća porasla čak za 16,8 posto, a slijedi je Vukovarsko-srijemska, u kojoj je veća za 16,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.