Plin za kućanstva od 1. travnja poskupit će u prosjeku 6,9 posto. Cijena bi porasla i mnogo više da Vlada još uvijek ne regulira tržište plina za građanstvo. Država će štititi kućanstva do 2021., a tada će cijenu plina slobodno određivati opskrbljivači. Što će to značiti za građane, porazgovarali smo o tome sa Srećkom Ezgetom, predsjednikom Udruženja distributera i opskrbljivača pri HGK-u i direktorom bjelovarske tvrtke Elektrometal - Distribucija plina
Razlog za poskupljenje plina od 1. travnja je rast veleprodajne cijene za 9,7 posto te je zato od tog datuma do 31. ožujka 2020. utvrđena nova veleprodajna komponenta krajnje cijene plina za kućanstvo u iznosu od 0,1985 kuna po kilovatsatu (kWh).
U konačnici, to će dovesti do prosječnog poskupljenja od 6,9 posto, odnosno 20-ak kuna na mjesečnoj razini.
Koliko će točno iznositi poskupljenje, ovisit će od distributera do distributera i o samoj potrošnji.
Za Ezgetu to poskupljenje ne bi se trebalo doživljavati dramatičnim.
vezane vijesti
'Gledajući kretanje tržišnih cijena plina u zadnjih godinu dana, kućanstva koja koriste plin mogu biti zadovoljna jer Vlada ih je svojom odlukom o reguliranju cijene plina do 2021. svakako zaštitila. Cijena plina cijelu prošlu godinu bila je niža od one koju bi plaćali i koju su im mogli ponuditi opskrbljivači po tržišnim cijenama. Gledajući kretanje cijene plina u proteklih godinu dana, ona je trebala za iduće razdoblje od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2020. biti veća za više od 20 posto', rekao je Ezgeta za tportal.
I dok je ta odluka Vlade pozitivna za građane, distributeri i opskrbljivači plinom nisu presretni.
'To je svakako korak nazad u stvaranju tržišta plina i tržišnog nadmetanja. U ovom trenutku svi kupci plina iz kategorije kućanstva plaćaju reguliranu cijenu plina. Znači li to da su svi naši građani koji su priključeni na plin siromašni i trebaju socijalnu zaštitu? Mislim da to nije tako i svakako bi trebalo razlikovati one građane koji objektivno spadaju u kategoriju siromašnih i zaštititi ih socijalnim mjerama, dok svi ostali nemaju potrebu za takvom zaštitom. Tako je to i predviđeno i zakonskom regulativom EU-a, ali i hrvatskim zakonima', istaknuo je Ezgeta.
On smatra kako se građani nemaju razloga bojati potpune liberalizacije tržišta plina. Slično smo već prošli s tržištem motornih goriva. Od ožujka 2014. država je omogućila slobodno formiranje cijena benzina i dizela.
'Nakon što je država prestala određivati cijene motornih goriva nije se dogodilo baš ništa spektakularno. Cijene određuje tržište i mijenjaju se svakodnevno, a Ministarstvo gospodarstva samo na svojoj web stranici objavljuje rezultate praćenja cijena motornih goriva. Dakle, kao i u cijeloj Uniji, tržište motornih goriva i u Hrvatskoj funkcionira bez potrebe da netko određuje cijene i da to bude glavna udarna vijest kojom se uvijek, ako se radi i o minimalnom povećanju cijene, najavljuju socijalni nemiri, glad, siromaštvo i sveopća katastrofa', mišljenja je Ezgeta.
Dodaje kako bi bilo dobro da se već sad građani pripreme da će za dvije godine morati sami odabrati opskrbljivača prirodnim plinom, baš kao što to čine kad biraju između raznih pružatelja telekomunikacijskih usluga.
Hoće li cijena plina ići dolje ili gore u trenutku kad prestane državna regulacija, ovisit će to o situaciji na globalnom plinskom tržištu.
'Hoće li doći do porasta ili pada cijene, to će ovisiti o cijeni koja će vrijediti u trenutku deregulacije i prestanka regulatornog određivanja cijene plina. Ukoliko ta regulirana cijena u tom trenutku bude viša od tržišne, sigurno će cijena plina koju će opskrbljivači ponuditi kupcima biti niža. Međutim, ukoliko regulirana cijena u trenutku deregulacije bude niža od tržišne cijene plina, cijene koje će ponuditi opskrbljivači bit će veće. I ta cijena tada će ovisiti o svačijem osobnom izboru opskrbljivača, kao i cijeni i uvjetima koje je taj opskrbljivač ponudio svojim kupcima', zaključio je Ezgeta.
