Od 1. travnja ove godine cijene plina za građane poskupit će za oko sedam posto. Čak 600.000 kućanstava osjetit će to na svojim kućnim budžetima, posebice u idućoj sezoni grijanja. Rast cijena plina opravdava se time što je plin koji Hrvati plaćaju među najjeftinijima u Europi, pa mu se cijena prilagođava tržištu, a ranijim zakonskim izmjenama osigurano je to da on ne poskupljuje do 31. ožujka ove godine
Građani bi se trebali spremati na novi udar na svoje džepove - ministar energetike Tomislav Ćorić komentirao je kako se vjerojatno neće ići u izmjene u sustavu PDV-a jer 'ne možemo mijenjati PDV kako kome padne na pamet'.
Novi list je pak objavio, pozivajući se na više sugovornika u Vladi, da se zbog poskupljenja plina razmatra mogućnost smanjenja PDV-a na isporuku plina. Konzultant Davor Štern misli da je poskupljenje plina neminovno, bez obzira na životni standard građana, jer plin ima svoju tržišnu cijenu koja je u Hrvatskoj nešto niža nego drugdje: 'Plin je kod nas nešto jeftiniji, do određene korekcije bi trebalo doći', kaže.
vezane vijesti
Upitan kakav će utjecaj na cijene plina za kućanstva imati izgradnja LNG terminala, Štern kaže kako je to teško prognozirati: 'LNG je prihvaćen od politike, to je politički projekt i veliko je pitanje kako će se regulirati cijena LNG-a. Država se tu lako može odreći PDV-a na taj plin kako bi on bio jeftiniji. U PDV je inače vrlo nezahvalno dirati, ali ovom slučaju to bi se lako kontroliralo jer LNG ima samo jedan ulaz i izlaz', zaključio je Štern.
Odvjetnica Dijana Kladar iz Udruge Potrošač smatra kako se poskupljenje cijena plina ne smije prebacivati na leđa građana: 'Država se mora uključiti na bilo koji način. Poskupljuje plin, poskupljuje odvoz smeća i uvijek se nalaze novi razlozi za poskupljenja.'
Ona za tportal kaže kako su se komunalna poduzeća previše počela orijentirati na profitabilnost, a nemaju na umu činjenicu da pružaju usluge svim građanima i da te usluge moraju biti pristupačne svima.
'Strašno je to da su režijski troškovi previsoki u odnosu na plaće. U takvim situacijama se država mora uključiti kada su u pitanju državne tvrtke i gradovi kada su u pitanju gradske tvrtke. Neprestano se nekakvi troškovi i poskupljenja svaljuju na potrošače, a naše režije su već sad izrazito skupe. Govori se primjerice da plaće u Zagrebu iznose 10.000 kuna, a to nije baš tako jer većina ljudi radi za 5000 kuna. Umirovljenicima je još teže', govori nam Kladar.
Pitamo je trebaju li građani strahovati od liberalizacije cijena plina koja stupa na snagu 2021. godine ili će onda računi biti manji zbog povećanja konkurencije na tržištu.
Ona kaže kako ne polaže velike nade u liberalizaciju cijena jer su se cijene oslobodile i u nizu drugih djelatnosti pa nije došlo do pojeftinjenja. Primjerice, država se više ne petlja u određivanje cijena benzina i dizela, no nakon liberalizacije nije došlo ni do kakvih cjenovnih padova.
'Kada se tržište liberalizira, može doći do pojeftinjenja, ali samo ako se pojavi konkurencija i ako se ne budu dogovarali', dodala je Kladar i poručila: 'O ovom, ali i svim drugim poskupljenjima treba govoriti i stalno vršiti pritisak. Nas je primjerice Zagrebački holding dva puta zvao na savjetovanje o poskupljenju odvoza smeća i mi smo dva puta odbili njihove prijedloge. Režijski troškovi su preveliki i pružatelji usluga moraju početi snositi troškove.'
