'Nakon dugog niza godina hrvatsko kopno će postati jedinstveno. Bio je to strateški cilj niza Vlada. Ovo je trenutak sjajan za Hrvatsku, sjajan za investicije. Strateško je važan za naše članstvo u EU', istaknuo je Plenković.

Podsjetio je i na podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je Hrvatska ostvarila suficit.

'Unatoč našim konzervativnim procjenama, Hrvatska je u prošloj godini zaradila više nego što je potrošila. To je sjajna vijest s aspekta naše fiskalne politike, odgovornog vođenja javnih financija, kontrole rashodovne strane proračuna, odličnog priljeva na prihodovnoj strani i proračunski višak od 2,754 milijuna kuna sjajan je poticaj', rekao je Plenković.

Govorio je i o državnoj komemoraciji u Jasenovcu.

'Smatram da je s naše strane taj događaj dostojanstveno obilježen, izrazili smo pijetet prema žrtvama fašizma i nacizma, stav Vlade je tu vrlo čvrst. Pozivamo sve aktere, pogotovo političke aktere, da poštuju državne komemoracije', rekao je Plenković te je dodao kako se nada da će u budućnosti biti samo jedna komemoracija u Jasenovcu.

Premijer je ponovio kako dolazak srpskog ministra obrane Aleksandra Vulina ne bi pridonijela izgradnji dobrosusjedskih odnosa te da mu je zbog toga zabranjen ulazak u Hrvatsku.

Vlada je usvojila Prijedlog nacionalnog programa reformi 2018. i Prijedlog programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2018. – 2021.

Nacionalni program reformi za 2018. godinu temelji se na rastu, zapošljavanju i podizanju standarda kao prioritetima Vlade te daljnjem poreznom rasterećenju, priopćili su u srijedu iz Vlade, koja bi na sjednici u četvrtak trebala donijeti plan nacionalnih reformi i plan konvergencije za ovu i iduće tri godine.

U programu konvergencije za ovu godinu se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini rast od 2,5 i 2,5 posto.

U Vladi taj okvir ocjenjuju konzervativnim i naglašavaju da su 2016. i 2017. nadmašena očekivanja te da je konzervativni princip imao odjeka u investicijskoj javnosti.

Što se tiče proračuna za ovu godinu, u Vladi ostaju pri originalnom planu koji predviđa deficit od 0,5 posto BDP-a, dok za iduću godinu projiciraju deficit od 0,4 posto, potom 'nulu' za 2020. te 0,5 postotni suficit u 2021.

U vezi javnog duga, osnovi scenarij njegova smanjenja temelji se na gospodarskom rastu, konsolidaciji i aktivaciji državne imovine.

Do kraja svog mandata Vlada planira smanjenje javnog duga na 66 posto BDP-a, što je znatno ispod razine iz programa Vlade (75 posto).

Opširnije o Nacionalnom programu reformi za 2018. godinu pročitajte ovdje.