Dvije prijateljice još od malih nogu, a onda i kume, Ana Cingel i Maja Matešić, sada su poslovne partnerice. Odrasle su u Čačincima gdje su i ostale, slavonskoj općini koju se najlakše može locirati na karti po Jankovcu i Parku prirode Papuk. Kombinacija obiteljske tradicije i okruženje u kojem su odrasle, među zelenilom, gorjem i šumama, pretočile su u posao iz kojeg je niknuo 'BetterWood'.

'Ideja je došla spontano. Imamo sličnu životnu priču. Obiteljski se družimo već godinama. Susjedi smo od malih nogu. Djedovi su nam bili stolari. A, sada nas je drvo povezalo i u poslu', nabrajaju nam Ana Cingel i Maja Matešić.

Njihova poduzetnička priča zakotrljala se taman u doba korone. Krenula je spontano, na jednom druženju, jer su stalno razmišljale kako će kreativnost pretočiti u proizvod.

'Divan je divaaan'

'Počele smo raditi za vrijeme pandemije, ali je ispalo sve dobro. Nadamo se da smo pregurale najteži dio za poduzetnike. Broj narudžbi nam raste iz mjeseca u mjesec', govore uglas.

Krenulo je od personaliziranog drvenog pladnja, nastavilo se s daščicama za rezanje, a sada za tržište spremaju već drugi model kuhinjskog stola. Zbog toga se posljednjih dana ne odvajaju od 'Rječnika govora slavonskih, baranjskih i srijemskih' iz kojega pokušavaju iscrpiti ideju za naziv novog modela.

'Prvi je 'Divan' od riječi divaniti, razgovarati. I to ime mu je baš jako lijepo 'leglo'. Jer kada ga ljudima dostavimo, oni ga postave u prostor i kažu 'divaaan je'. Drugi tek treba dobiti svoje ime', kaže nasmiješena Ana.

Objema su sada stolovi u prvom planu. Ne planiraju se baviti masovnom proizvodnjom. Ono što tržištu nude je jedinstveno, rekli bi, gotovo unikatno, ručno izrađeno od početka do kraja. Svaki predmet je jedinstven po svojoj boji i šarama, nema dva jednaka, govore.

'Stol je baš 'custom made', od izbora drveta, premaza, boje, veličine. Za hrast, primjerice, imamo šest vrsta premaza, to je ono što ga štiti, ali mu daje i nijansu. Metalne noge izrađuje bravar iz Čačinaca.', opisuje Maja.

Prošlog tjedna šest narudžbi

Sve je izrađeno od prirodnog materijala. Od onoga što ih okružuje u kraju u kojem su i odrasle. Drveta. Dok je orah iz okolice Vukovara i Baranje, hrast i jasen stiže iz slavonske šume.

'Primarno nam je da Slavoniju, odnosno bogatstvo koje imamo približimo našim ljudima. Jako dugo se bavimo drvnom industrijom, i uglavnom iz nje sve završava u izvozu. Suprug je vlasnik pilane koja izvozi elemente i ploče, to su poluproizvodi, pa smo kroz razgovor zaključili kako bi bilo dobro da napravimo neki finalni proizvod koji bi mogli ponuditi tržištu, da ljudi imaju prilike uživati u onome čime smo ovdje okruženi, jer stranci u tome uživaju', sažima Maja.

'Imamo jako kvalitetnu sirovinu koju je grehota staviti samo na kamione i odvesti', složne su ove dvije Slavonke koje, kako kažu, bez podrške obitelji, jer su istovremeno i majke ukupno sedmero djece, ne bi mogle ništa.

S proizvodnjom stolova su krenuli u rujnu, a potražnja za njima raste. Do Božića su ih prodali 20. Samo prošli tjedan primili su šest narudžbi. Na isporuku prvih stolova odlazile su same, dostavljale ga, uz pomoć Anina supruga koji radi kao računalni programer, ali im je pomogao i u digitalnom dizajnu, izradi web trgovine....

'Bez problema bi mogli mjesečno izbaciti 50 stolova, jer imamo taj kapacitet proizvodnje. Pladnjeva, daščica, toga može biti i na tisuće komada. Kada smo počeli s proizvodnjom, i stigla nam je prva narudžba za 180 komada personaliziranih daščica, to nam je bio izazov, a sada, dvije godine kasnije, morali smo isporučiti 1500 komada jednoj firmi i to smo bez problema odradili. No, svakako su u cijelom procesu jako važni ljudi, radnici, stolari', dodaju.

Kada im stignu drveni trupci, na pilani ih prvo režu, pa se pola godine prirodno suše. Odlaze potom na parenje, zatim u sušaru u kojoj provedu još dodatnih mjesec ili dva, ovisno o debljini.

'Onda se daske režu u elemente koji se lijepe u ploče pa odlaze na CNC obradu gdje dobivaju svoje završne oblike. Naši pladnjevi, ali i stol koji je prepoznatljiv po svojim stanjemim rubovima, potom se ručno šmirglaju i tri puta ulje jer je upravo to ono što ih čini drugačijima. Dakle, riječ je o jednom dugotrajnom procesu kako bi proizvodi izgledali kao lakirani, a fini pod prstima, na dodir', opisuju ove Slavonke.

Doživotna garancija

Kapacitete za sada ne planiraju povećavati. Na isporuku stola, napominju, čeka se od tri do šest tjedana. Puno vremena ulažu u kontakt s kupcima jer su ih željeli upoznati, vidjeti u čijim će rukama završiti njihovi proizvodi.

'Mi se za taj stol na kraju vežemo jer je u njegovu izradu uloženo puno vremena, truda i brige. To nije samo jedan komad u nizu. Uočili smo na isporukama da se najčešće radi o mlađim ljudima, kupcima najviše s područja Dalmacije, Istre i Zagreba', sažimaju svoje jednostavno 'na prvo oko', tržišno ispitivanje. Cijena hrastovog stola, dodaju, dimenzija 38 puta 900 puta 1800 milimetara iznosi 1025 eura.

Pitamo ih za kraj, imaju li njihovi proizvodi garanciju i koliko je duga?

'Sve ovisi o tome kako se prema stolu ili pladnjevima odnosite. Moraju se održavati jer je riječ o prirodnim materijalima koji reagiraju na vlagu, proliveno piće, primjerice. Kupce uvijek i educiramo o drvetu jer na stol primjerice ne možete direktno staviti vreli lonac s juhom, a ako vam se po njemu prolije crveno vino, kojega ne obrišete duže od dana, drvo će ga upiti i ostat će vam fleke. Preporučljivo je stol premazivati uljima svake dvije godine. U normalnim uvjetima, mogli bi reći da su naši proizvodi doživotni', poručuju Maja i Ana.