Šonje je u svom izlaganju pokušao osporiti četiri teze koje su uvriježene u javnosti: da smo privatizacijom banaka prodali nacionalno blago, da banke potiču potrošnju umjesto proizvodnje, da je profitabilnost banaka enormna te da bankarski krediti rastu prebrzo.

Opravdavajući visoki udjel stranih vlasnika u hrvatskim bankama, Šonje je naveo primjere zemalja poput Ukrajine, Mađarske i Latvije, koje imaju niski udjel stranih banaka, a njihov bankarski sustav pokazao se vrlo 'krhkim' u aktualnoj krizi.

Premda statistički podaci potvrđuju tezu da su krediti građanima u posljednjih deset godina krediti rasli brže nego krediti gospodarstvu, Šonje smatra da za gospodarstvo ima sasvim dovoljno izvora financiranja s obzirom na to da je financijski sustav u međuvremenu evoluirao pa danas poduzeća imaju i druge mogućnosti zaduživanja (tržište kapitala, faktoring, lizing, investicijski fondovi i sl). Također, treba uzeti u obzir i kredite koje poduzeća uzimaju na inozemnom tržištu.

Što se tiče profitabilnosti, Šonje tvrdi da je kamatna marža hrvatskih banaka u dugoročnom padu, a povrat na kapital je prepolovljen u razdoblju od 2004. kada je iznosio 14 posto do danas kada iznosi osam posto.

Kao jedinu pravu dilemu postavlja brzinu rasta kredita, ističući da Hrvatska u usporedbi s drugim zemljama ipak nije prezadužena te da smo daleko do problema kakve imaju Island ili SAD.

'Država još uvijek uzima dio sredstava za kreditiranje, ali taj dio nije prevelik i ostaje dovoljno sredstava za ostale', istaknuo je Zoran Bohaček, predsjednik HUB-a. On je predstavio najznačajnije aktivnosti udruge u proteklih deset godina.