Vrijednost tržišta privatnog obrazovanja u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 30 milijuna eura, a najveći dio odnosi se na visoka učilišta. Za razliku od državnih fakulteta koji imaju siguran prihod iz proračuna, privatne škole ovise o školarinama i ne mogu su priuštiti promašaj u nastavnom programu. Stoga najveći poslovni uspjeh bilježe škole koje su studijske programe najbolje prilagodile potrebama tržišta rada
Među deset najvećih privatnih obrazovnih ustanova najviše je poslovnih škola na kojima se nastava bazira na razvoju poslovnih vještina uz obaveznu stručnu praksu. Njihov najveći adut u konkurenciji s javnim školstvom je visoka zapošljivost studenata. Tako se dvije vodeće poslovne škole - Vern i Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) - mogu pohvaliti time da više od 90 posto studenata dobiva posao odmah nakon završetka studija.
Deset najvećih privatnih škola pokazuje zavidne poslovne rezultate. Lani su ostvarile 250 milijuna kuna prihoda i 16,6 milijuna kuna dobiti, pri čemu većina bilježi poslovnu ekspanziju.
Vern i ZŠEM vode po prihodima, ali ne i po dobiti
Na vrhu liste je Veleučilište Vern s prihodom od 47 milijuna kuna. Na Vernu studira više od 2.000 studenata na šest preddiplomskih i pet diplomskih studija iz područja ekonomije, financija, medija, odnosa s javnošću, turizma, ICT-a i tehničkih znanosti. Veleučilište u vlasništvu Branka Štefanovića i Ozrena Jurekovića od osnivanja 2000. bilježi snažan organski rast, a posljednjih godina preuzelo je i pripojilo nekoliko manjih visokoškolskih ustanova (Visoka novinarska škola, Visoka politehnička škola, Visoka škola Kairos).
Iako prednjači po prihodu, Vern bilježi niže profitne marže u odnosu na druga privatna učilišta. Lani je ostvario 48 tisuća kuna dobiti uz operativnu profitnu maržu (dobit prije kamata i poreza u odnosu na prihod od prodaje) od samo 0,3 posto. Školarine na Vernu kreću se od 18.000 do 44.000 kuna godišnje.
S prihodom od 41,9 milijuna kuna drugu poziciju drži Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM). Na visokoj školi koju su prije desetak godina pokrenuli ekonomist Đuro Njavro i bivša ministrica Ljerka Mintas Hodak danas studira 1.200 studenata na tri preddiplomska i dva diplomska studija iz područja ekonomije i menadžmenta, poslovnog prava i ekonomije te poslovne matematike i ekonomije. ZŠEM je postigao i međunarodnu akreditaciju te je postao prvom AACSB akreditiranom poslovnom školom u Hrvatskoj.
Posljednje dvije godina ZŠEM bilježi pad prihoda, što se može pripisati relativno visokoj školarini koja iznosi 44.000 kuna godišnje. Kao ni Vern, ni ZŠEM se ne može pohvaliti visokom profitabilnošću. Lani je ostvario dobit od 353 tisuće kuna, uz operativnu maržu od 1 posto.
Na trećem mjestu s prihodom od 36,4 milijuna kuna je Veleučilište Baltazar, a pokrenuli su ga Grad Zaprešić i tvrtka Rifin u vlasništvu poznatog ekonomista Guste Santinija. Studij obrazuje buduće stručnjake iz ekonomije i financija, komunikacijskog menadžmenta, menadžmenta u kulturi i menadžmenta uredskog poslovanja. U odnosu na druge poslovne škole, ističe se povoljnom školarinom od 17.000 kuna. U 2014. Veleučilište Baltazar ostvarilo je rast prihoda od 4,3 posto, ali uz osjetan pad dobiti i operativne marže koja je lani iznosila 0,4 posto.
Financijski najuspješnija je Visoka poslovna škola Libertas s dobiti od čak 6,3 milijuna kuna. Školu je prije desetak godina u Dubrovniku osnovao Miomir Žužul, bivši ministar vanjskih poslova i jedan od najmoćniijih HDZ-ovih političara u vrijeme premijera Ive Sanadera.Školu je 2008. prodao Gojku Ostojiću, pioniru mrežnog marketinga u Hrvatskoj koji je preselio njeno sjedište u Zagreb. Studenti na Libertasu mogu pohađati četiri preddiplomska i tri diplomska studija s područja poslovne ekonomije i menadžmenta, a nastava se održava u Zagrebu i Dubrovniku. Od 2013. dio Libertasa postaje i DIU Libertas Međunarodno učilište na kojem djeluju tri fakulteta: Fakultet međunarodnih odnosa i diplomacije, Fakultet međunarodnog poslovanja i Fakultet za film i scenske umjetnosti. Škola bilježi stabilan rast prihoda i izrazito visoku profitabilnost s operativnom profitnom maržom od 28,2 posto
Na petom mjestu je RIT Croatia (Rochester Institute of Technology Croatia), jedini američki koledž u Hrvatskoj koji, kao i Libertas, djeluje u Zagrebu i Dubrovniku. Studij obučava buduće menadžere u turizmu, međunarodnom poslovanju i informacijskim tehnologijama. Škola bilježi snažan rast prihoda (+33,7 posto) i dobiti (+31,4 posto) uz solidnu operativnu maržu od 8,2 posto.
Obrazovanje za sigurnost nosi sigurnu zaradu
Šestu poziciju drži Visoka škola za sigurnost koja obučava inženjere sigurnosti, a u vlasništvu je nekoliko tvrtki koje se bave tom djelatnošću. Unatoč osjetnom padu prihoda u zadnje dvije godine, škola bilježi visoku profitabilnost. Lani je tako ostvarila 3,2 milijuna kuna dobiti, uz operativnu profitnu maržu od 18,6 posto.
Na sedmom mjestu je trvrtka Algebra u čijem vlasništvu je Visoko učilište Algebra i Pučko otvoreno učilište Algebra. Visoko učilište školuje studente za prestižna ICT zanimanja (softverski i sistemski inženjeri, inženjeri multimedijskog računarstva, stručnjaci za digitalni marketing), a otvoreno učilište nudi četrdesetak programa obrazovanja s upisom zvanja u radnu knjižicu. Škole u vlasništvu poduzetnika Tomislava Dominikovića, Hrvoja Josipa Balena i Mislava Balkovića zapošljavaju 65 djelatnika, a lani su ostvarile 17 milijuna kuna prihoda i dobit od 1,4 milijuna kuna (operativna marža 10,3 posto).
Na osmom mjestu s prihodom od 11,2 milijuna kuna smjestila se međunarodna poslovna škola Cotrugli s centrima u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, Sofiji i Luksemburgu. Okosnica ponude škole su MBA programi, a oni predstavljaju svjetski standard poslijediplomske poslovne edukacije menadžera. Zagrebački ogranak je lani ostvario prihode od 11,2 milijuna kuna, uz dobit od 307 tisuća kuna (operativna profitna marža od 5 posto).
Listu zaključuju pomorska škola Apave Mare sa sjedištem u Rijeci i AutoškolaStart iz Male Subotice.
