Dvije trećine najbogatijih zemalja svijeta nalaze se u Europi, no nejednakost u prihodima raširena je i na tom kontinentu.

Prosječni dohodak kućanstva koji se izdvaja za potrošnju i štednju znatno se razlikuje ne samo među državama članicama EU-a, nego i među drugim europskim državama, piše Euronews.

Čini se da postoji jasna geografska podjela: najviše razine raspoloživog dohotka zabilježene su u zapadnim i nordijskim zemljama, a niže razine u većini južnih i istočnih država Europe. Pristup dobrima i uslugama u zemlji uvelike ovisi o raspodjeli dohotka koji uvelike varira, što uzrokuje nejednakosti.

Može biti teško točno usporediti razine raspoloživog dohotka zemalja zbog različitih poreznih režima i razina cijena. Jedan od načina za mjerenje i usporedbu razlika jest promatranje medijana ekvivalentnog raspoloživog dohotka po stanovniku u standardu kupovne moći (PPS) u svakoj zemlji, što daje ideju o životnom standardu.

Raspoloživi dohodak kućanstva je ono što mu ostane na raspolaganju za potrošnju i štednju nakon poreza i transfera, kako je definirao Eurostat, statistički ured EU-a. Ovaj dohodak je prilagođen veličini i sastavu kućanstva kako bi bio usporediv s ostalima u Europi.

PPS u međuvremenu pomaže da cijene budu usporedive među zemljama. To je vrsta umjetne valute koja uklanja razlike u razini cijena, omogućavajući jednom PPS-u kupiti istu robu ili uslugu u bilo kojoj zemlji. Imajući to na umu, koje zemlje imaju najveći i najniži raspoloživi dohodak u Europi? I kolika je nejednakost među njima?

U 2022. srednji raspoloživi dohodak po stanovniku u EU kretao se od 9671 PPS-a u Bugarskoj do 33.214 PPS-a u Luksemburgu. U Hrvatskoj je iznosio 12.277 PPS-a dok je prosjek EU-a bio 18.706 PPS-a po stanovniku.

Kada se uključe Europska zona slobodne trgovine (EFTA) i zemlje kandidati za članstvo u EU, slijede Norveška (27.090 PPS) i Švicarska (26.389 PPS).

Podjela između velike četvorke

Promatrajući četiri najnaseljenije zemlje EU-a, srednji raspoloživi dohodak bio je iznad prosjeka EU-a u Njemačkoj (23.197 PPS) i Francuskoj (20.575 PPS), a niži je u Italiji (18.472 PPS) i Španjolskoj (17.254 PPS).

Hrvatska, posljednja zemlja koja je ušla u EU, imala je viši medijan raspoloživog dohotka od šest zemalja EU-a.

Zemlje kandidati za članstvo u EU imale su najniži medijan raspoloživog dohotka na popisu. Albanija (4385 PPS) je na dnu, a slijede je Sjeverna Makedonija (5988 PPS) i Turska (6210 PPS).

Nejednakost u prihodima se produbljuje

Kada se uzme u obzir dohodak u eurima, nejednakost diljem Europe izgleda posebno oštro. Raspon srednjeg raspoloživog dohotka po stanovniku varirao je od 5378 eura u Bugarskoj do 45.310 eura u Luksemburgu 2022. godine. Srednji raspoloživi dohodak za EU u cjelini bio je 19.083 eura.

Brojka je bila veća od 35.000 eura u pet zemalja, a to su Švicarska (44.753 eura), Island (39.918 eura), Norveška (39.206 eura) i UK (37.934 eura).

Možda ne iznenađuje to da je srednji raspoloživi dohodak u eurima bio znatno niži u zemljama kandidatima za članstvo u EU: po 3000 eura u Albaniji, Turskoj i Sjevernoj Makedoniji.

Nekoliko je zemalja značajno povećalo svoj raspoloživi dohodak po stanovniku u eurima u posljednjih pet godina. Porastao je za više od 40 posto u devet država članica EU-a i dvije zemlje kandidatkinje. Rumunjska je zabilježila najveći rast, od 101 posto, a slijede Srbija (68 posto) i Litva (66 posto).