U financijskoj perspektivi od 2021. do 2027. Hrvatska je kroz ITU mehanizam osigurala 13 posto sredstava kohezijske politike za ulaganja u urbani razvoj i to za svoja 22 županijska središta urbanih aglomeracija (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), središta većih urbanih područja (Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci) i središta manjih urbanih područja koja su i sjedišta županija (Koprivnica, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić, Pazin i Vukovar).

I spektar prihvatljivog ulaganja je proširen te se odnosi na brownfield ulaganja, investicije u kulturnu baštinu, energetsku učinkovitost, urbanu mobilnost, poduzetništvo i održivi turizam.

Kroz novu omotnicu na raspolaganju je 681,27 milijuna eura, što predstavlja poprilično povećanje u odnosu na prethodno razdoblje, kada nam je bilo dostupno 350 milijuna eura.

Ukupno su gradovi lani povukli 226,6 milijuna eura, pokazuje najnovija analiza portala Gradonačelnik.hr, prema podacima Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2022. godinu.

Riječ je o dosad najvećem iznosu sredstava u jednoj godini. Za usporedbu, u 2021. je povučeno 197,8 milijuna eura, a 2020. 177,8 milijuna eura.

Ako se izuzme Zagreb, koji je zbog svoje veličine neusporediv s ostalim gradovima, uvjerljivo najviše je europskih sredstava u 2022., kao i godinu ranije, povukao Osijek.

S povučenih 12,8 milijuna eura, ima i najveći udio (5,66 posto) u ukupno povučenim sredstvima gradova.

Trenutačno se na području Osijeka provode kapitalni infrastrukturni projekti teški preko 200 milijuna eura, najvećim dijelom financirani upravo iz fondova EU-a. Među najvažnijim projektima koji su nedavno završeni ističe se uređenje osječke Tvrđe, a zamijenjena je dotrajala podzemna i ugrađena suvremena infrastruktura te postavljena nova hodna površina u povijesnom dijelu grada, baroknog bisera osječkog turizma. Ti su radovi vrijedni 17,1 milijun eura.

Osijek će uskoro dobiti i najmoderniju tramvajsku infrastrukturu, vrijednu 35 milijuna eura. Njome će voziti 10 novih niskopodnih tramvaja vrijednih 25 milijuna eura, čija je izrada u tijeku.

U izgradnji je i najsuvremeniji pročistač otpadnih voda u Hrvatskoj u vrijednosti od 37,8 milijuna eura. Završen je i podvožnjak u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića, vrijedan 10,6 milijuna eura, koji je riješio prometne čepove.

Do konca iduće godine Donji i Gornji grad spojit će se najdužom šetnicom uz Dravu u ovom dijelu Starog kontinenta, a taj projekt stoji 13 milijuna eura. Obnavlja se i putnički terminal Zračne luke, što je zahvat vrijedan 10 milijuna eura.

Slijedi Rijeka s povučenih 8,6 milijuna eura (3,77 posto), pa Split s 8,26 milijuna eura (3,64 posto). U top 10 još su Petrinja, Zadar, Vukovar, Šibenik, Benkovac, Vinkovci i Knin.

Među 10 najuspješnijih većina su veliki gradovi, a među njima su tri 'srednja' (Petrinja, Vinkovci i Knin) te jedan 'mali' (Benkovac). Podjednako je gradova s obale te iz unutrašnjosti.

U odnosu na broj stanovnika, daleko najuspješnijom opet se pokazala Komiža s 1189 eura per capita. Drugi je Benkovac s 525 eura, a treća Glina s 499 eura. U top 10 još su Klanjec, Novalja, Petrinja, Lipik, Orahovica, Knin i Đurđevac. U tom segmentu prednjače ‘mali’ gradovi, uz tek poneki ‘srednji’.