Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić ima najnižu plaću među svojim kolegama u Hrvatskoj. Mjesečno prima 4306 kuna neto, što je manje od prosječne hrvatske plaće. Ostalih devet najštedljivijih gradonačelnika prima do 10.000 kuna, dok najviše njih, 21, prima između 13.000 i 14.000 kuna. Status gradonačelnika volontera ima 20 gradonačelnika, od kojih se dio, a većinom je riječ o saborskim zastupnicima, odrekao volonterske naknade
Prvi čovjek Vrgorca Ante Pranić, prema istraživanju portala gradonačelnik.hr, ima najnižu plaću među svojim kolegama u Hrvatskoj. Njegova je plaća u bruto iznosu 5609 kuna, a neto dobiva 4306 kuna. Time je on jedini gradonačelnik čija je plaća niža od hrvatskog prosjeka, koji je, po zadnjim podacima za rujan prošle godine, iznosio 5958 kuna neto.
Na čelo Vrgorca došao je na prijevremenim izborima 2016. te odmah srezao plaće u gradskoj upravi, a time i svoju, te tako u gradskom proračunu uštedio milijun kuna. Poznat je po svojem motu kako gradonačelnikova plaća mora pratiti sudbinu proračuna, a gradonačelnik dijeliti sudbinu svojih građana.
vezane vijesti
'Kada smo preuzeli upravljanje gradom, dočekala nas je katastrofalna financijska situacija. Grad je bio opterećen milijunskim dugovanjima, a mjesečna likvidnost bila je upitna. Više se izdvajalo za masu plaća nego što su iznosili mjesečni prihodi grada. Jedina moguća vatrogasna mjera bila je trenutno smanjenje rashoda za zaposlene jer plaća gradonačelnika i ostalih djelatnika uprave mora pratiti sudbinu proračuna', rekao je Pranić za gradonačelnik.hr.
Prije njegova dolaska na čelo Vrgorca godišnje se za plaće djelatnika gradske uprave izdvajalo dva milijuna kuna, a prošlu godinu završili su na milijun kuna.
'Ove godine je u planu povećavanje plaća, ali s obzirom na to da se broj djelatnika u upravi smanjio za četvrtinu, ukupna će izdvajanja za masu plaća djelatnika i dalje biti znatno manja u odnosu na prethodna razdoblja. Cilj nam je uspostaviti efikasnu i zdravu gradsku upravu koja će biti u službi građana, umjesto tromog birokratskog aparata kakav smo zatekli', objasnio je Pranić.
Njega na top listi najštedljivijih gradonačelnika slijedi Matko Šutalo iz Valpova s 8512 kuna bruto, odnosno 6420 kuna neto plaće, dok je treći Josip Budimir iz Kutjeva s bruto plaćom od 10.870 kuna, a neto prima 7521 kunu. Dolazi potom Antonija Jozić iz Pleternice s bruto plaćom u iznosu od 11.034 kune, što je neto 7500 kuna. Na petom je mjestu Zlatko Brlek iz Klanjca s plaćom od 11.900 kuna bruto, odnosno 8923 kune neto iznosa, potom Marina Budimir iz Iloka s 12.059 kuna bruto, odnosno 9647 kuna neto iznosa, te Antonio Škarpa iz Starog Grada na Hvaru s 12.195 kuna bruto, odnosno 8975 kuna neto iznosa.
Među deset gradonačelnika s najnižom plaćom su još Dražen Srpak iz Murskog Središća s 12.478 kuna bruto, odnosno 9587 kuna neto, Jasenka Auguštan Pentek iz Zlatara s 13.204 kune bruto, odnosno 9900 neto, te Josip Šarić iz Otoka s plaćom od 14.373 kune bruto. Šarić je ujedno jedini iz 10 najštedljivijih čiji neto iznos premašuje deset tisuća kuna mjesečno jer za svoj posao prima 10.588 kuna.
Najviše pak hrvatskih gradonačelnika, njih 21, prijavilo je u imovinskoj kartici plaću između 13.000 i 14.000 kuna, njih 18 prima između 12 i 13 tisuća, 16 ih ima između 11 i 12 tisuća, devet ima plaću između 15 i 16 tisuća, po osam između 14 i 15 te 17 i 18 tisuća kuna. Šest gradonačelnika ima plaću između 10 i 11 tisuća kuna, pet između 16 i 17 tisuća te između 18 i 19 tisuća, a jedan iznad 20 tisuća kuna.
Dvadeset gradonačelnika svoj posao, s druge strane, obavlja volonterski. Dio uz volontersku naknadu, a drugi bez nje i tu je uglavnom riječ o saborskim zastupnicima poput Kreše Beljaka, Marka Vešligaja, Darinka Dumbovića, Ana-Marije Petin, Milorada Batinića, Tomislava Klarića, Ivana Šipića i Stjepana Kovača. Volonterske naknade odrekli su se i gradonačelnici Ploča Mišo Krstičević, Knina Marko Jelić te prvi čovjek Kraljevice Dalibor Čandrlić.
Među županima jedini status volontera ima varaždinski župan Radimir Čačić te za svoj posao prima volontersku naknadu od 7312 kuna neto.
Najnižu župansku plaću pak ima međimurski župan Matija Posavec s 22.531 kunu bruto, odnosno 14.980 kuna neto iznosa. Posavec je za župana došao 2013. i zatekao više od 35 milijuna kuna duga. Jedna od prvih mjera bila mu je rezanje županijskih rashoda, pa time i plaća.
'Kada sam preuzeo funkciju župana u svibnju 2013. godine, krenuo sam s mjerama štednje. Smanjili smo broj upravnih odjela, djelatnika za 20 posto, ukinuta je cipelarina, smanjen je regres, za deset posto smanjena osnovica za plaće, a na hladnom pogonu uštedjelo se ubrzo oko dva milijuna kuna. To je brzo urodilo plodom', rekao je Posavec gradonačelniku.hr.
Dodao je kako je donio i odluku da nema povećanja plaća u Međimurskoj županiji te da sebi ne isplaćuje dnevnice, ne koristi pravo na putne i ostale troškove, nego ima isključivo plaću.
'Ta je odluka i danas na snazi. I svaka kuna koja je pri tome ostala u budžetu Županije uložena je na najbolji mogući način i višestruko nam se vraća jer smo pokrenuli najveći investicijski ciklus dosad. Županija smo koja privlači i najviše sredstava iz fondova EU-a po glavi stanovnika u Hrvatskoj', kaže Posavec, napominjući kako Međimurska županija na hladni pogon, plaće, materijalne i sve druge troškove potroši oko 12 posto izvornog prihoda proračuna, jednog od najmanjih u državi.
