Potencijalno cjepivo

Pokaže li se oksfordsko cjepivo djelotvornim i u posljednjoj fazi testiranja, članice EU-a trebale bi ga dobiti po bagatelnoj cijeni, doznajte kako im je to uspjelo

22.07.2020 u 23:02

Bionic
Reading

Britansko sveučilište Oxford početkom tjedna objavilo je ohrabrujuće vijesti, a pokaže li se cjepivo koje razvijaju uz podršku farmaceutske kompanije AstraZeneca i u trećoj pokusnoj fazi stvarno uspješnim, kompanija je obećala da će dostaviti Europi do 400 milijuna doza samo uz naplatu troška proizvodnje

Pandemijom iscrpljen globus početkom tjedna obradovala je vijest s britanskog sveučilišta Oxford o ohrabrujućim rezultatima pokusnog cjepiva protiv koronavirusa SARS-CoV-2. Iz Oxforda, čiji su znanstvenici objavili rezultate svojeg rada u uglednom medicinskom časopisu The Lancet, u ponedjeljak su objavili da pokusno cjepivo izaziva 'snažan imunološki odgovor' i da zasad ne postoje ozbiljni znakovi za brigu od nuspojava. Time je oksfordsko cjepivo ušlo u sam vrh potencijalnih tretmana za virus, odnosno za borbu protiv širenja zaraze i pandemije.

Znanstvenici na Oxfordu razvijaju svoje cjepivo uz pomoć farmaceutskog konglomerata AstraZeneca, čije se sjedište nalazi u Cambridgeu. Prve dvije faze procesa uključivale su testiranje potencijalnog cjepiva na nešto više od tisuću dobrovoljaca. Blage nuspojave poput bolnih mišića i osjećaja groznice uspješno su tretirane drugim lijekovima. Nakon prve i druge slijedi treća faza, tijekom koje će cjepivo dobiti više desetaka tisuća pacijenata.

Znanstvenici su zasad oprezni u izjavama o djelotvornosti cjepiva jer se nuspojave i reakcije koje se možda nisu pojavile u prvim fazama mogu pojaviti kad se testiranjem obuhvati puno veći broj ljudi. Od 24 potencijalna cjepiva koja se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, trenutno nalaze u fazi kliničkog testiranja, uz ovo oksfordsko, samo se još jedno nalazi u trećoj, konačnoj fazi, koja prethodi mogućem odobravanju široke upotrebe.

U trenutku u kojem je broj zaraženih diljem svijeta već premašio 15 milijuna, a broj preminulih od bolesti Covid-19 veći je od 600 tisuća, i kad se gotovo cijeli svijet bori s pronalaskom ravnoteže između održavanja normalnog života i strogih karantenskih mjera za obuzdavanje pandemije, interes za cjepivom je znatan. U pretkliničkim stadijima nalaze se dodatna 142 potencijalna cjepiva, a farmaceutske i druge tvrtke rade i na razvoju lijekova i drugih tretmana za bolest.

  • +8
Koronavirus u svijetu Izvor: EPA / Autor: ANTONIO BAT

Takva aktivnost, uz zabrinutost za ljudsko zdravlje, produkt je želje za pronalaskom uspješnog tretmana koji bi za pronalazače mogao biti i lukrativna poslovna prilika. Pitanje razvoja cjepiva i lijekova vječno je poprište nadmetanja u kojem s jedne strane stoje privatne kompanije, a koje duga patentna razdoblja i visoke cijene lijekova opravdavaju visokim istraživačkim troškovima, te s druge sveučilišta i države koji velikim dijelom i javnim novcem financiraju razvoj novih lijekova i zbog toga očekuju da oni budu pristupačni svima.

Stoga se informacija da Oxfordu u razvoju cjepiva pomaže AstraZeneca mogla primiti s neugodnom strepnjom zbog moguće namjere kompanije da masno zaradi. Dodatna briga proizlazi iz činjenice da je AstraZeneca od američkih vlasti primila čak 1,2 milijarde dolara pomoći za razvoj cjepiva, a Sjedinjene Američke Države su u posljednjih nekoliko mjeseci jasno pokazale svoje stavove po pitanju dostupnosti cjepiva ili lijekova te nedostatak volje za međunarodnom suradnjom.

  • +6
Donald Trump o koronavirusu Izvor: EPA / Autor: KEVIN DIETSCH / POOL

Još sredinom ožujka objavljena je vijest da je Trumpova vlast namjeravala na brzinu i u tajnosti preuzeti njemačku kompaniju CureVac, čiji su rezultati u razvoju cjepiva tada pokazivali dobre šanse. Prije tri tjedna je pak objavljeno da je SAD za svoje potrebe otkupio kompletnu tromjesečnu proizvodnju lijeka remdesivir, korištenog u tretmanu Covida-19. Remdesivir proizvodi američka kompanija Gilead, a lijek je originalno razvijen kao tretman za ebolu. Američka država je dosad raznim farmaceutskim kompanijama isplatila oko sedam milijardi dolara pomoći za razvoj lijeka za Covid-19.

No vijest o suradnji Oxforda i AstraZenece objavljena prije mjesec dana pokazuje da se farmaceutski div obavezao na proizvodnju do 400 milijuna doza za europske potrebe po proizvodnim troškovima. AstraZeneca sklopila je taj dogovor s Alijansom za inkluzivna cjepiva (Inclusive Vaccine Alliance) koju su osnovale Francuska, Njemačka, Italija i Nizozemska sa željom ostvarivanja snažnije pozicije u pregovorima s farmaceutima. Alijansa je otvorena za ulazak i drugim državama, a prema dostupnim detaljima sporazuma, isporuka 400 milijuna doza europskim državama dogovorena je za cijenu od 750 milijuna eura.

  • +5
Život u Francuskoj uz koronavirus Izvor: EPA / Autor: CHRISTOPHE PETIT TESSON

Pokaže li se pokusno cjepivo uspješnim i u trećoj fazi, njegova distribucija trebala bi krenuti do kraja godine, a članice EU-a dobivale bi ga sukladno broju stanovnika. Proizvodnja bi bila locirana u Italiji u pogonima američke tvrtke Catalent. AstraZeneca je sklopila slične sporazume s Velikom Britanijom, SAD-om, Indijom te međunarodnom organizacijom za promociju cjepiva Gavi kako bi se osigurala proizvodnja i za druga tržišta.

AstraZeneca je britansko-švedska kompanija nastala 1999. spajanjem švedskog farmaceuta Astra i britanskog konkurenta Zeneca. Kompanija ima oko 60 tisuća zaposlenih, a lani je ostvarila prihode od 24,4 milijarde dolara, uz gotovo tri milijarde operativne dobiti. Glavni izvori prihoda su joj lijekovi za tretman onkoloških, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.