U uvodnom izlaganju Martina Dalić usprotivila se već uvriježenom mišljenju da politika štednje ne daje rezultate. 'Europske zemlje koje su tijekom krize rasle u najvećem su broju države s relativno niskim deficitima', ustvrdila je Dalić. Kao pozitivan primjer navela je Njemačku, Austriju, Švedsku i Bugarsku dok su s druge strane Grčka, Španjolska, Portugal i Hrvatska.

Dalić je upozorila i da su tvrdnje kako i druge države u Uniji imaju jednako visok ili viši javni dug od Hrvatske sve manje točne te da države s višim javnim dugom poput Italije, Mađarske i Portugala bolje kontroliraju deficit od Hrvatske.

Zaključila je da dilema štednja ili rast za Hrvatsku nije relevantna jer 'ekonomske okolnosti zahtijevaju oboje'.

Za Velimira Šonju na postoji dilema u odgovoru na pitanje ugrožava li smanjenje deficita gospodarski rast. 'Ta je logika na snazi od početka krize. Međutim, u cijelom razdoblju proračun je rastao dok je istovremeno dodana vrijednost u realnom sektoru padala', rekao je Šonje ističući da je u tom razdoblju trošak kamata porastao sa 3,5 na sedam posto proračunskih rashoda.

Problem je to što su u tom razdoblju u strukturi proračuna nestale investicije, napominje Šonje, a rastao je udjel tekućih izdataka. Rezultat je svega skupa država bez investicija i s lošom kvalitetom usluga.

'Naš proces donošenja proračuna polazi logikom da imamo zadanu procjenu prihoda, procijenimo koliko se možemo zadužiti i tada idemo maksimalizirati rashode proračuna', opisao je proces donošenje proračuna bivši ministar financija Borislav Škegro. Ističući da političari cijelo vrijeme podilaze građanima, smatra da će prije ili kasnije narodu morati reći 'cijelu istinu'. Inače i sam bivši političar, Škegro se stoga zalaže za ustavno ograničenje na visinu fiskalnog deficita, pri čemu ono 'mora biti izraženo u brojci koja je svima jasna'.

'Vlada je identificirala potrebu za fiskalnom konsolidacijom, ali je tu konsolidaciju prebacila na niže jedinice vlasti', rekla je Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika Zagreba iznoseći procjenu da će jedinice lokalne uprave ostati bez 10 posto prihoda.

Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci smatra da je predloženi proračun kontinuitet dosadašnje politike. Prema njegovom mišljenju, država bi trebala pokrenuti investicijski ciklus bez novog zaduženja. 'Gotovo sve investicije mogu se financirati bez rasta javnog duga', uvjeren je Drezgić koji zagovora model korištenja fondova EU-a u kombinaciji s privatnim sektorom.

Anto Bajo s Instituta za javne financije upozorio je na problem prikrivenog deficita koji stvaraju javna poduzeća. 'Hrvatska se nije restrukturirala, mi smo još uvijek poludržavana ekonomija. Kada je dobro, hoćemo tržište, a kada je loše, prizivamo državu', kaže Bajo.

Tonči Korunić iz investicijske kuće Intercapital smatra da Hrvatska još ima dvije do tri godine vremena ako ne poduzme odlučnije proračunske rezove. 'Trenutačno uživamo u prednosti niskih kamatnih stopa, ali one će početi rasti čim se vodeće svjetske ekonomije počnu oporavljati', tvrdi Korunić. Prema njegovom mišljenju, kritična točka će biti kada udjel kamata u proračunskim rashodima dostigne 10 posto (trenutačno je sedam posto). 'To je točka s koje nema povratka. Tada nas strani investitori više neće biti spremni financirati', upozorava Korunić.