Nakon osam godina vlasti, koalicija predvođena strankom Građanska platforma (Platforma Obywatelska, PO) za mnoge je na iznenađujući način izgubila izbore. Iznenađenje leži u tome što je Građanska platforma, od 2007. godine kad je stupila na vlast, Poljsku vodila na način koji joj je omogućio da bude jedina članica Europske unije koja je izbjegla gospodarsku krizu. Uz to, Poljska redovito bilježi gospodarski rast viši od rasta cijelog EU-a zbog čega se mnogi čude zašto su poljski građani odlučili promijeniti pobjednički tim.

Poljska svakako zaslužuje biti izdvojena kao vrlo uspješan primjer ekonomskog razvoja. Pad bruto društvenog proizvoda (BDP) nije zabilježila još od 1992. godine. Od početka devedesetih do danas u toj je državi BDP po stanovniku više nego udvostručen. Uz to što je dobre rezultate bilježila već i tijekom devedesetih, Poljskoj je dodatni poticaj stigao nakon što je postala članica EU-a.

Veličina je važna: 40 milijuna stanovnika

Godinu dana prije pristupanja Uniji, poljski BDP po stanovniku bio je na razini 42 posto prosjeka EU-a, dok je lani dosegnuo 62 posto. Za usporedbu, u istih desetak godina Hrvatska je zabilježila mnogo mizerniji rast s 49 posto na 54 posto prosjeka EU-a. Iako se može reći da je usporedba nepravedna jer je Hrvatska postala članicom Unije tek prije dvije godine, poljski uspjeh koji je prethodio članstvu i koji je bio ustrajan čak i kad je ekonomija Unije bila u padu, govori u prilog tome da se kod Poljaka ne radi samo o pozitivnim efektima proizašlim iz članstva.

Jedan od glavnih faktora koji su pridonijeli poljskom uspjehu je njezina veličina. S četrdesetak milijuna stanovnika, radi se o tržištu koje je usporedivo sa španjolskim i nalazi se na šestom mjestu u Uniji. Takav potencijal pokazao se vrlo atraktivnim za privlačenje inozemnih investicija, a trendu je pogodovala vrlo jeftina poljska radna snaga.

Analiza Europske komisije

U analizi koju je lani izradila Europska komisija stoji da je ekonomski rast tijekom devedesetih najviše generiran zahvaljujući domaćoj potražnji. 'Situacija se promijenila u prvom dijelu 2000-ih i nakon pristupanja EU-u, kad neto izvoz počinje pozitivno i ustrajnije sudjelovati u realnom rastu BDP-a', navodi se u tom dokumentu.

Poljska agencija za informiranje i strane investicije svake godine objavljuje popis svih većih stranih investitora u toj državi. Krajem 2014. taj je popis sadržavao gotovo dvije i pol tisuće kompanija od kojih je petina (486) bila iz Njemačke. Nakon nje, najveći interes za poljsko tržište iskazuju Francuzi, Amerikanci i Talijani.

Na popisu se nalaze gotovo sve svjetski poznate kompanije, a lista pokazuje da su stranci najviše bili zainteresirani za financijski i proizvodni sektor, a nakon njih ulaganja su se usmjeravala u trgovinu i nekretnine.

Najveća Fiatova tvornica

Talijanski Fiat, recimo, u Poljskoj ima najveću tvornicu u Europi iz koje se izvozi više od 90 posto proizvodnje. Jedan od velikih proizvođača je i američki General Motors, a lani se na otvaranje proizvodnog pogona odlučio i njemački VW čija se vrijednost investicije procjenjuje na 800 milijuna eura. Uz spomenute, u Poljskoj se nalazi i veliki broj svjetskih proizvođača automobilskih dijelova.

Jedna od vrlo atraktivnih industrija je i farmaceutika pa tamo proizvodnju imaju švicarski Novartis, britanski GlaxoSmithKline i francuska Sanofi grupa. Među istaknutijim ulagačima je i slovenska Krka, a potencijal poljskog tržišta još je davno prepoznala i hrvatska Pliva koja je danas, zajedno sa svojom negdašnjom tamošnjom tvornicom, dio izraelskog proizvođača generičkih lijekova Teva

Inače, što se tiče hrvatskih ulagača, na popisu poljske Agencije nalaze se tek četiri kompanije: Podravka, Dalekovod, Končar – mjerni transformatori te Aluflexpack Novi.

Jeftina radna snaga?

Poljaci strane ulagače privlače na relativno uhodane načine, među kojima se nalaze i popularne poduzetničke zone, kao i industrijsko-tehnološki parkovi. No, u analizi Europske komisije upozorava se da jedan od glavnih poticaja za dolazak stranih kompanija u Poljsku može biti dvosjekli mač. 'Model rasta koji leži u osnovi uspjeha Poljske usmjeren je više u sektore niske i srednje tehnološke proizvodnje gdje se koristi jeftina i relativno slabo educirana radna snaga', upozoravaju ondje i dodaju da su za nastavak ekonomskog uspjeha nužne reforme u kojima će se proizvodnja okretati višoj dodanoj vrijednosti koja se dobiva upotrebom visoke tehnologije.

Nužnost takvih promjena zajedno s rezultatima najnovijih izbora stavlja upitnik pred budućnost poljske ekonomije. Dosadašnja vlada, predvođena Građanskom platformom, dio gospodarskog uspjeha može pripisati svojoj odluci da nakon krize 2008. godine nije prihvatila vrlo promoviranu europsku politiku štednje. Ta je politička opcija na vlast 2007. godine došla potičući pro-biznis okruženje i slobodno tržište, no tijekom krize morala je značajno odstupiti od svoje ideologije povećavajući proračunski deficit (2009. i 2010. godine) te dižući poreze nakon što je ekonomski rast nastavljen (2011. godine).

Nova vlast najavila veće poreze

Najave i povijest novog vodstva Poljske ukazuju na moguće važne promjene u ekonomskoj politici. Stranka Pravo i pravda zastupa politiku okrenutu nacionalizmu što potencira oštrije odnose s Njemačkom koja je glavni poljski ekonomski partner. Nadalje, ta je stranka već najavila uvođenje viših poreza za trgovačke lance i banke koji su većinom u stranom vlasništvu, a i promovira veću ulogu države u ekonomiji, u suprotnosti s politikom slobodnog tržišta koju je vodila Građanska platforma. Sve to pomalo ulijeva strah među inozemne ulagače, ali i budi sumnju u budući gospodarski rast Poljske.

Moody's i Fitch: Zamah je dovoljan

U bliskoj budućnosti, ipak, čini se da nema previše straha. Poznate agencije za procjenu kreditnih rejtinga država Moody's i Fitch objavile su da kratkoročno poljska ekonomija ima dovoljno zamaha da može bez problema i dalje ostvarivati pozitivne stope. Međunarodni monetarni fond u ovom trenutku predviđa da će Poljska ove godine ostvariti 3,5 posto gospodarskog rasta, a ista stopa očekuje se i u 2016. godini.

No, snažna podrška koju ima novo vodstvo Poljske znači da su vrlo nagli zaokreti, posebno u ekonomskoj politici, lako izvedivi što bi moglo pridonijeti usporavanju poljske ekonomije. Idućih nekoliko mjeseci zasigurno će pokazati koliko su predviđanja ekonomista i analitičara točna, a strahovanja ulagača opravdana i hoće li nakon gotovo četvrtine stoljeća neprekinutog rasta doći kraj poljskom ekonomskom čudu.