U Hrvatskoj se lani svakog mjeseca proizvodilo oko 37.700 tona kravljeg mlijeka ili pet posto manje nego 2017. Prije deset godina proizvodnja mlijeka držala se na 52.000 tona, što znači da smo u tom razdoblju pali 40 posto. Zašto proizvodnja mlijeka i mliječnih prerađevina pada, zašto već danas uvozimo mlijeka koliko ga i proizvodimo te što čeka domaće farmere u bliskoj budućnosti, pojasnio nam Branko Bobetić, direktor Croatiastočara
Prema statistikama Državnog zavoda za statistiku, proizvodnja mlijeka i njegov otkup padaju već petu godinu zaredom. Iznimka je bila tek 2014. godina, kada je zabilježen blag rast, a prije te godine proizvodnja je također bilježila pet godina smanjenja.
U Europskoj uniji, ali i zemljama regije, gotovo da nema države koja ne proizvodi više mlijeka od Hrvatske. S godišnjom proizvodnjom od oko 490.000 tona, šiju nas Mađari s preko 1,5 milijuna tona mlijeka, Slovenci s 575.000, Česi ga proizvedu gotovo tri milijuna tona, a ako se nešto uskoro ne promijeni, prestići će nas i Luksemburg koji godišnje na površini manje hrvatske županije proizvede 362.000 tona mlijeka. Lider u proizvodnji je Njemačka s 32 milijuna tona godišnje proizvodnje.
vezane vijesti
Prošle godine u Hrvatskoj je bilo 6200 isporučitelja mlijeka, a u 2017. bilo ih je nešto više od 7000. Dakle u jednoj godini nestalo je 800 proizvođača mlijeka. Uvoz je već sada blizu razine godišnjeg otkupa domaćeg mlijeka.
'To je posljedica broja pada isporučitelja i krava. U Europskoj uniji pada broj isporučitelja mlijeka, ali rastu ukupna proizvodnja, otkup i broj krava. Ima i dobrih pokazatelja, poput onog da je prosječna isporuka mlijeka po isporučitelju u Hrvatskoj lani bila 73 tone, a 2017. bila je 68 tona, što je dobro, ali struktura proizvođača nam ne ide na ruku - 2000 najvećih isporučitelja proizvede 80 posto mlijeka, a sve ostalo je na malima. Fali nam srednjih farmera', kaže nam Bobetić.
Bobetić se nada da će poljoprivredna strategija, koju radi Ministarstvo poljoprivrede, revitalizirati govedarstvo. 'Govedarstvo sa stokom, mesom, mlijekom i ostalim proizvodima ima šesterostruki multiplikativni efekt na gospodarstvo i punjenje proračuna. U pet godina izgubili smo 20.000 mliječnih krava, u industriji nitko nije zadovoljan. Cijene mlijeka u otkupu su oko dva posto niže u odnosu na prosjek EU-a, a Slovenci, Mađari i Bugari održavaju i povećavaju proizvodnju. Oni su samodostatni, a mi smo na 50 posto samodostatnosti u proizvodnji mlijeka', nabraja naš sugovornik.
Pitamo ga što treba napraviti da se preokrenu ovi poražavajući trendovi. Kaže da proizvođači moraju poraditi na efikasnosti jer su za oko trećinu slabiji od konkurencije iz EU-a, dok je druga dimenzija problema fokus samo na mlijeko:
'Farmeri moraju znati da ne mogu živjeti samo od mlijeka. Morat će se baviti i tovom teladi, preradom mlijeka, prodajom proizvoda na kućnom pragu i proizvodnjom mesa. Poljoprivredna strategija morat će se time pozabaviti i omogućiti im stvaranje održivog modela, ali dati i subvencije', kaže nam Bobetić.
Bobetić poručuje da država mora stvoriti uvjete za ostanak ljudi u ruralnim područjima jer razvijene zapadnoeuropske zemlje obilno subvencioniraju poljoprivrednike i farmere, što rezultira golemom proizvodnjom, dok se zemlje s istoka Europe muče u zadržavanju ljudi, što ostavlja posljedice na cijelo gospodarstvo, ne samo na poljoprivredu.
'Treba donijeti akcijski program za govedarstvo, u koji treba uključiti ministarstva gospodarstva, financija, regionalnog razvoja, zaštite okoliša te jedinice lokalne samouprave. Nadam se da će se novom strategijom nešto zaista promijeniti i da više nećemo morati iz EU-a uvoziti tamošnje viškove mlijeka. Izgubili smo jako puno', zaključuje naš sugovornik.
