Djelokrug poslova koje mogu obavljati studenti nije ograničen te ih u praksi poslodavci mogu angažirati za sve vrste poslova, osim onih za koje je posebnim zakonom određeno da ga mogu obavljati samo licencirane osobe.

Studentske poslove pod jednakim uvjetima mogu obavljati redovni i izvanredni studenti. Pritom moraju ostvariti barem jedan ECTS bod u godini da bi zadržali to pravo. Raditi mogu od dana upisa do završetka studija, ali najdulje do dvostrukog trajanja studija na prvoj i drugoj razini. Pravo na studentski rad gube oni koji su više od dva puta mijenjali program studija.

Studenti se najčešće zapošljavaju preko studentskih centara koji igraju ulogu ovlaštenih posrednika. Centri nude pregled ponude poslova, određuju minimalne cjenike za pojedine poslove te provode obračun i isplatu honorara.

Minimalna satnica 5,25 eura

Minimalna studentska satnica u 2024. godini iznosi 5,25 eura neto. Za većinu jednostavnih poslova satnica se kreće oko minimalca, a za pojedine složenije poslove penje se i do 15 eura.

Središnje mjesto za ponudu poslova u Zagrebu je Studentski servis u sklopu Studentskog centra. Potražnja za studentskim poslovima je iznimno velika pa svatko tko želi raditi može pronaći nešto za sebe.

Najviše poslova nudi se u turizmu i ugostiteljstvu, trgovini i logistici. Satnice za trgovačke poslove kreću se 5,25 do šest eura, a konobarenjem se može zaraditi i do osam eura po satu.

Nedjeljom, blagdanima i za noćni rad između 22 i 6 sati ujutro studentska satnica uvećava se za 50 posto, što znači da za rad u tim danima studenti dobivaju minimalno 7,88 eura po satu.

Najunosniji instrukcije i programiranje

U ljetnim mjesecima tradicionalno je velika potražnja za sezonskim radnicima u turizmu, a satnice za poslove sobarica, konobara, recepcionara i pomoćnih kuhara slične su kao u trgovini. Nešto bolje su plaćeni poslovi turističkih vodiča.

Među bolje plaćene poslove ulaze pomoćni poslovi u proizvodnji, za koje se može dobiti od sedam do osam eura po satu, te građevinski poslovi i montaža, koji donose osam do 10 eura.

Najbolje se može zaraditi na programiranju i instrukcijama. Programerski poslovi plaćaju se od 9 do 11 eura, a na podukama jezika i školskim instrukcijama zaradi se od 10 do 15 eura po satu.

Student koji radi najmanje šest sati dnevno ima pravo i na plaćenu stanku od trideset minuta. Poslodavac može s njim ugovoriti da mu plaća troškove prijevoza i toplog obroka, ali to nije propisana obaveza. Neki poslodavci uz redovnu satnicu nude mogućnost uvećanja honorara ovisno o ostvarenom učinku.

Isplata honorara

Studentska zarada obračunava se na temelju ugovorene neto satnice, a ukupan iznos koji poslodavac plaća posredniku uvećava se za posredničku proviziju (12 posto) i obvezne doprinose (5,5 posto). Posrednik za studenta plaća pet posto za mirovinsko osiguranje i 0,5 posto za osiguranje od nesreće na radu.

Po trenutnim pravilima, uplata za mirovinsko osiguranje ne utječe na mirovinski staž, ali u tom segmentu najavljene su promjene. Naime, u sklopu redefiniranja uvjeta studentskih poslova, u programu Vlade predviđeno je omogućavanje priznavanja rada studenata u staž mirovinskog osiguranja.

Najkasnije 15 dana nakon završetka posla poslodavac isplaćuje posredniku bruto iznos honorara na temelju izdanog računa. Posrednik mora isplatiti neto honorar studentu najkasnije tri dana nakon uplate poslodavca. Honorar se isplaćuje na račun otvoren u banci.

Porezna pravila

Studentska zarada se u većini slučajeva ne oporezuje, ali postoje dva porezna ograničenja na koja treba paziti.

Ukupni studentski honorari ostvareni u 2024. godini neoporezivi su do iznosa od 10.080 eura. Zarada iznad tog iznosa oporezuje se po stopi od 15 do 23,60 posto, ovisno o mjestu prebivališta studenta.

Drugo važno porezno ograničenje je iznos neoporezivog odbitka za uzdržavanog člana. Kada student u jednoj kalendarskoj godini ostvari primitke iznad visine neoporezivog odbitka, njegovi roditelji gube pravo na poreznu olakšicu za uzdržavanog člana. Za ovu godinu je iznos primitka do kojeg student može biti uzdržavani član 3380 eura.

Za studente koji planiraju zaraditi više od navedenog iznosa najbolje je da već početkom godine upozore roditelje kako bi ih mogli odjaviti s porezne kartice. U protivnom će roditelj koji koristi olakšicu morati državi vratiti neplaćeni porez.