Premda udio poreznog tereta u bruto plaćama na razini 35 zemalja OECD-a u prosjeku iznosi nešto više od 25 posto, među zemljama su zabilježene velike razlike, pokazalo je OECD-ovo godišnje izvješću o oporezivanju plaća.

Daleko najveće porezno opterećenje zabilježeno je u Belgiji, od 40,5 posto, i Njemačkoj, od 39,9 posto od bruto plaće.

Najmanji porezni teret, s druge strane, bilježe Čile, sa svega 7 posto te Južna Koreja, sa 14,5 posto.

Neto prosječno porezno opterećenje rada - porez na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje umanjeni za porezne olakšice, a iskazani udjelom u bruto plaćama - uvećano je u 20 od ukupno 35 zemalja OECD-a, uglavnom zbog toga što su veće plaće smanjile efekte poreznih olakšica i kredita.

OECD-ovo izvješće je pokazalo da su porezi značajno smanjeni za kućanstva s djecom zbog novčanih transfera roditeljima. Par u braku s dvoje djece i jednim zaposlenim u prosjeku je platio 14 posto od bruto plaće.

Porezne olakšice za djecu također se povećavaju od 2000. godine, posebno za jednoroditeljske obitelji koje su, primjerice, u 13 zemalja primile više iz sustava nego što su u njega uplatile.

Nakon što se uračunaju i porezi koji idu na teret poslodavaca, ukupan teret oporezivanja rada u prosjeku je u 2017. smanjen četvrtu godinu zaredom, zahvaljujući nižim doprinosima za socijalno osiguranje koji su porezna obveza poslodavca, pokazalo je OECD-ovo izvješće.

Finska, Mađarska i Luksemburg su zabilježili posebno velika smanjenja tzv. poreznog klina, a u prosjeku je smanjen u 16 zemalja. Porezni klin razlika je između bruto troška rada za poslodavca i neto plaće koju prima posloprimac, a nastaje kao rezultat oporezivanja rada.