Čelnike vodećih banaka pozvali su u Banske dvore i iznijeli im svoje argumente za model na tragu mađarskog, ali navodno ipak manjih razmjera i kraćeg roka trajanja - do kraja iduće godine. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, sastanak je protekao u konstruktivnoj raspravi. No, na njemu sama ideja i nije predstavljena konačnom niti se govorilo o konkretnim brojkama. Moguće je stoga da su bankari došli nadajući se da će uvjeriti Vladin dvojac da nije najpametnije upuštati se u tu avanturu.

List piše da premijerki zacijelo nije do rata s bankarima, s obzirom na to da u rujnu državi na naplatu dolazi 500 milijuna eura kredita koji treba 'zarolati' kod vodećih banaka. Isto treba ishoditi i s jamstvima brodogradnji.

Ni ekonomski tim Vlade to ne smatra najsretnijim rješenjem; ono je u prvom redu rezultat manjka političke snage da se koalicijske partnerima i sindikate pridobije na nepopularne poteze.

Oporezivanje banka prema bankarima će biti kontraproduktivno i prorecesijsko. Umjesto oporavka kreditiranja, izglednije je novo stezanje, a vlasnici banaka mogli bi odgovoriti povlačenjem viška kapitala (procjenjuje se oko dvije milijarde eura). Posljedično bi, kažu, narasli i pritisci na tečaj, a kako bi njegovo branjenje, prema najavama guvernera Rohatinskog, uključivalo i devizne intervencije i povlačenje kuna, to bi bio dodatni poticaj produbljenju recesije. Bankari će podsjetiti i da, za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj država nije spašavala banke, već su one državi u krizi pomogle sa 2,2 milijarde eura kredita.