'Nismo čuli razumno objašnjenje zašto je porezna stopa na najviše prihode smanjena sa 45 na 40 posto', naglasio je Zoran Milanović, predsjednik SDP-a, u uvodnoj riječi, dodajući da to pokazuje  dezorijentiranost Vlade.

Ekonomist Branko Grčić kritizirao je Vladin plan gospodarskog oporavka, ističući da je njegova najveća manjkavost što ne daje odgovor kako pokrenuti industrijsku proizvodnju i izvoz. Prema njegovom mišljenju, Vladin program je u velikoj mjeri baziran na daljnjem ograničavanju osobne potrošnje.

'Ako uključimo krizni porez, povećanje PDV-a i još 12 mjera koje uvode restrikcije prema različitim društvenim skupinama (umirovljenici, zaposleni u javnom sektoru…), stanovništvo će u 2010. godini izgubiti oko 4,5 milijardi kuna, a u 2011. oko tri milijarde kuna', izračunao je Grčić.

Kako nema jasnih naznaka da će planirane uštede u proračunu biti usmjerene na značajnije porezno opterećenje bruto cijene rada, rezultat Vladinih mjera bit će prilagodba sustava nižoj razini gospodarskog rasta i dohotka građana, zaključuje Grčić.

'U Vladinom programu nema naznaka o poreznom rasterećenju rada i pravednijoj raspodjeli poreznog tereta', rekao je Grčić, kritizirajući Vladine promjene u sustavu poreza na dohodak. 'Promjene najviše pogoduju onima s plaćama višima od 25 tisuća kuna', tvrdi. Njegov prijedlog je da se uvedu takve porezne stope kojima bi se najviše povećale najmanje plaće.

SDP-ov prijedlog porezne reforme temelji se na smanjenju poreznog opterećenja rada što bi se kompenziralo drugim porezima u sferi imovine i kapitala. SDP podržava ukidanje parafiskalnih nameta, ali predlaže i druge oblike stimuliranja poduzetništva, poput neoporezivanja reinvestirane dobiti. Istovremeno, destimulirali bi izvlačenje i transferiranje dobiti.

Grčić je predstavio i usporednu analizu poreznih sustava u Europi iz koje je vidljivo da jedino u Hrvatskoj apsolutno dominiraju porezi na rad i potrošnju, dok se u ostalim zemljama znatno veći dio poreznog opterećenja usmjerava na imovinu i kapital.

Zato SDP predlaže da se smanjenje poreznog opterećenja rada kompenzira uvođenjem novih poreznih oblika, i to prvenstveno uvođenje poreza na nekretnine i kapital. Predlažu da se oporezuju nekretnine koje nisu u funkciji te one špekulativnog karaktera. Također, predlažu uvođenje poreza na dividendu od 15 posto.

U prilog prebacivanju poreznog tereta s rada na imovinu govorio je i Josip Tica, profesor s Ekonomskog fakulteta. Naglasio je da će prebacivanje poreznog tereta na 'rentijere' dovesti do pada cijena nekretnina, a rezultirat će i drugim pozitivnim efektima poput jeftinijeg stanovanja i manjeg pritiska na rast plaća.