Inicijalnom obradom obuhvaćeno je 20 hrvatskih državljana s iznosima isplaćenih kamata iznad milijun kuna, od čega su za njih 14 utvrđeni pokazatelji da je riječ o rezidentima Republike Hrvatske, kažu u Ministarstvu financija. Dodaju da su računi tih 14 osoba otvoreni u različitim državama članicama EU, a one su ostvarile primitak od kamata u ukupnom iznosu od oko 51 milijuna kuna, dok se njihova ušteđevina procjenjuje na oko 1,7 milijardi kuna

Prema pisanju pojedinih medija, ti bi građani Poreznoj upravi i Uskoku trebali dokazati porijeklo svog novca.

Prema Zakona o porezu na dohodak, daljnji postupak u pravilu obuhvaća poziv poreznom obvezniku da se u određenom roku očituje o porijeklu novčanih sredstava, kažu u Ministarstvu.

Za osobe koje ne mogu dokazati porijeklo novčanih sredstava, na razliku između vrijednosti imovine (uključujući novčana sredstva) i dokazane visine primitaka za njezino stjecanje, plaća se porez na dohodak po stopi od 40 posto i pripadajući prirez pri čemu je porezni obveznik dužan uplatiti utvrđenu obvezu u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rješenja.

Drugi pravac djelovanja je utvrđivanje obveze predujmova poreza i prireza na dohodak po osnovi isplaćenih kamata u 2015. godini, na temelju Zakona o porezu na dohodak prema kojem su primici od kamata na kunsku i deviznu štednju oporezivi od 1. siječnja 2015. godine po stopi od 12 posto, uvećano za odgovarajući prirez.

Ostvari li primatelj dohodak od kamata izravno iz inozemstva, obvezan je sam za sebe obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku te izvijestiti Poreznu upravu putem obrasca JOPPD u roku od osam dana od dana kada je primitak ostvaren. U slučaju da je Hrvatska sklopila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom u kojoj se nalazi takav račun, i taj je ugovor u primjeni, tada se pri oporezivanju postupa u skladu s odredbama tog konkretnog ugovora, kažu u Ministarstvu financija.