Kako bi u kriznoj godini popunili proračun, poreznici su od prodavača jahti počeli tražiti i podatke o kupcima plovila
Tu je informaciju Jutarnji list dobio od nekoliko prodavača jahti, kojima je Porezna uprava poslala dopis u kojem od njih traži podatke o kupcima plovila vrijednih 50.000 eura i više.
Poreznici traže podatke o kupcima plovila izloženih na nedavnom sajmu Sport i nautika u Zagrebu, ali i o onima koji su jahtu kupili u prošloj godini. Mnoge je prodavače taj zahtjev iznenadio jer nisu očekivali da će se morati baviti i prikupljanjem podataka za Poreznu upravu.
No, u Ministarstvu financija tvrde da je to u skladu sa zakonom. Porezna je uprava, tvrde u Katančićevoj, tijekom godine dužna prikupljati podatke o oporezivim primicima građana i pratiti promet dobara.
Prikupljene su podatke poreznici dužni uspoređivati s podacima o nabavljenim nekretninama i pokretninama, kao i s drugim izdacima građana, te ih oporezovati, kažu u Poreznoj upravi.
- Od nas nitko nije tražio takve podatke. Poreznici mogu raditi što hoće, no mi se toga ne bojimo jer nemamo što skrivati - kaže Mario Čerina, direktor splitske tvrtke Yachtingplus 27.
Otkriva kako su najveći korisnici jahti u Hrvatskoj leasing kuće. Otprije je poznato da jahte posjeduju i mnoge poznate osobe iz javnog života, poput Gorana Ivaniševića, Pave Zubaka i Goranka Fižulića.
Ipak, do podataka o točnom broju jahti u Hrvata, kao i o njihovoj stvarnoj vrijednosti, gotovo je nemoguće doći, a nismo ih uspjeli dobiti ni u Poreznoj upravi.
Razlog tome dijelom leži u činjenici da mnoge od tih jahti ne plove pod hrvatskom, nego pod zastavama drugih zemalja, posebno off-shore zona.
- Vrijednost jahte kreće se od pola milijuna pa do čak 100 milijuna eura. I održavanje plovila je skupo, no ako netko kupuje brod od, primjerice, milijun eura, onda valjda ima novca i za njegovo održavanje - kaže Čerina.
U takvim uvjetima, jasno je da porezi i carine puno znače za punjenje sve praznije državne blagajne.
Od trošarina na osobne automobile i ostala motorna vozila te plovila i zrakoplove, primjerice, država u ovoj godini namjerava prikupiti 1,35 milijardi kuna.
Koliko od toga se odnosi na jahte, nije poznato, no državni prihodi od oporezivanja plovila nesumnjivo su veliki jer se na jahte proizvedene izvan Hrvatske, EU i zemalja EFTA-e plaćaju carine, a tu je i PDV, kao i porez na luksuzne proizvode.