Fiksiranje promjenjivih kamatnih stopa koje guverner HNB-a Boris Vujčić predlaže bankama ovih je dana goruća tema. Iz stambenih štedionica poručuju da oni to već rade posljednja dva desetljeća otkad posluju u Hrvatskoj, a iz Wüstenrot stambene štedionice predsjednik uprave g. Zdravko Anđel pojašnjava zašto je to njima standard koji ne zahtijeva i veće kamate...

Fiksnim kamatnim stopama treba zaštititi potrošače. Wüstenrot i ostale stambene štedionice rade tako već 20 godina, ali konačno je u društvu porasla svijest o tome koji je smisao stambenih štedionica. Upravo je ono na što guverner i HNB upozoravaju, anuliranje rizika varijabilne kamatne stope, smisao poslovanja štedionica - da odobravamo dugoročne kredite s fiksnom kamatnom stopom. Ovaj sustav je jedini koji to može omogućiti na zdrav način. 


Država je kroz davanja iz državnog proračuna, poticaje za štednju, omogućila jedan takav proizvod na hrvatskom tržištu za klijente koji žele dugoročno sigurno stambeno kreditiranje. Razlika između tog projekta i drugih povremenih, kao što je subvencioniranje kamatne stope, što je svakako dobrodošlo, u tome je da su oni ograničeni samo na određene kategorije građana, dok su stambene štedionice dostupne svima – bez razlike i bez diskriminacije.

Trenutačna ponuda Wüstenrota, u vrijeme kad su stambeni krediti na povijesno najnižoj razini ispod koje vjerojatno neće moći ići, konkurentna je, a krediti će nam sljedećih 20 godina zadržati istu kamatnu stopu, što govori koliko je ovo dugoročno gledano povoljan oblik stambenog financiranja.

Teško je predvidjeti koliki će biti rast kamata, znamo tko odlučuje o tome kako će se kretati kamate na svjetskim pa i lokalnim tržištima. Ali ako gledamo povijesni pregled, euribor je fluktuirao između dva i gotovo šest posto. Kad oslabe ili prestanu monetarne mjere Europske središnje banke, očekivano je da se referentna kamatna stopa vrati na normalne razine od dva do četiri posto. Čak i ako bi banke bile spremne smanjiti kamatnu maržu zbog gospodarskih prilika koje se poboljšavaju u Hrvatskoj, to bi opet bile kamate od šest do sedam posto. A to nije loš, nego normalan scenarij, vrlo izvjestan.

Ponuda Wüstenrot stambene štedionice je otvorena prema svima, ne pravimo razliku između klijenata koji prvi put uzimaju kredit i onih koji refinanciraju postojeće kredite. Zakon o državnom poticanju stambene štednje omogućava refinanciranje kredita drugih financijskih institucija, naravno, uz preduvjet da su strogo namjenski za stambene potrebe. Osnovni cilj nije refinancirati postojeće kredite, nego omogućiti našim štedišama da ostvare povoljan i siguran dugoročni kredit za rješavanje svog stambenog pitanja. Uključujući poticaje trenutna kamata na depozite je nešto veća od dva posto, a bez njih do 1,4 posto, i to već i za najmanje iznose od 500 ili 1000 kuna. S obzirom na to da se radi o malim iznosima, trenutačno je to izuzetno visoka kamata. U bankama je i za deset tisuća eura teško dobiti kamatu 0,5 posto.