UVOĐENJE REDA

Poslodavci će u opetovanom slučaju rada na crno radniku morati platiti šest plaća sa svim davanjima, a to nije sve

20.10.2022 u 23:55

Bionic
Reading

Vladajući i oporba u četvrtak su u Hrvatskom saboru podržali prijedlog zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, a državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš rekao je se svake godine, u sklopu 9.900 prosječnih nadzora, nađe oko 400 slučajeva neprijavljivanja radnika.

"U sklopu 9.900 prosječnih nadzora svake godine utvrđeno je 400 slučajeva neprijavljivanja radnika. Nije prevelik postotak. To je potvrda da poslodavci u ogromnoj većini djeluju u dobroj vjeri, pošteno i konstruktivno", rekao je Vidiš tijekom saborske rasprave o prijedlogu zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada. Time je odgovorio HDZ-ovoj Marijani Balić koju je zanimalo koliko ima slučajeva neprijavljenog rada na području Hrvatske.

Ističući kako žele iskorijeniti i taj postotak, Vidiš je kazao da će taj zakon imati ogroman odvraćajući učinak na sve one poslodavce koji žele zapošljavati radnike na crno jer će kazna za poslodavce u prvom slučaju biti 20.000 kuna po radniku, a u opetovanom slučaju neprijavljenog rada 50.000 kuna po radniku te će poslodavac radniku morati platiti i šest medijalnih plaća unatrag sa svim potrebnim davanjima.

Vidiš je, na upit IDS-ova Emila Dausa kako će država kontrolirati neprijavljene radnike kada se teško kontroliraju i neprijavljeni računi, istaknuo da će inzistirati na tome da Državni inspektorat poveća broj inspekcija. Jer, dodao je, imamo sve više i stranih radnika, i imamo osobe koje mogu biti u neprijavljenom radu, a da nemaju prijavljen boravak niti radnu dozvolu za rad u zemlji.

"Trebamo osim dobrog okvira, povećati broj inspekcija, a u konačnici je najbitnije da povećamo svijest o štetnosti tog rada", kazao je.

Navodeći kakao je neprijavljeni rad "karcinom društva" koji treba istrijebiti, Silvano Hrelja (Klub HNS, HSU i nezavisnim zastupnika) istaknuo je važnost smanjivanja sivog tržišta rada, da se uvede reda u razna socijalna davanja jer u protivnom nam je socijalna slika potpuno iskrivljena.

"Neplaćenim radom ljudi koje najviše zastupam u Saboru, postaju teret društva jer se na neprijavljeni rad ne plaćaju ni doprinosi za zdravstvo, ni doprinosi za mirovinsko", rekao je. Uz to, sami radnici ne mogu koristiti niti bolovanje kao ni drugo što bi im pripadalo da su prijavljeni.

  • +9
ilustrativna fotogalerija Izvor: Cropix / Autor: Damir Krajac

Hrelja se založio da se u zakonu riješi i problem reguliranja studentskog rada.

"Imamo rad, imamo djelomično radnike ali nemamo statusne radnike", poručio je. Uz to, upozorio je da staž ne ide za studenski rad iako poslodavci i na tom radu imaju profit.

Ocjenjujući kako su u prijedlogu zakona loše "kalibrirane" financije i kazne, Marijana Puljak (Klub Centra i GLAS-a) rekla je da u Hrvatskoj je najveći broj mikro-poduzetnika i malih poduzetnika koji ne mogu financijski podnijeti da ih se kazni tako da plate šest plaća i skoro tri tisuće eura kazne u proračun. Upitnim drži jesu li takve kazne životne i hoće li postići cilj koji se želi postići takvim zakonom.

Katarina Peović (Klub HSS i RF-a) rekla je da su veličine predloženih kazni "bagatela" za neke poslodavce koji zapošljavaju neprijavljene radnike te se založila za to bude progresivno i da se one vežu uz neki postotak prihoda ili dobiti. "To bi sigurno imalo veći učinak", smatra.

Sanja Radolović (Klub SDP-a) upozorila je da su inspektori u prvih sedam mjeseci ove godine u nezakonitom radu zatekli 581 radnika od čega je njih 267 bilo iz tzv. trećih zemalja. Inspektori su u prošloj godini kod 209 poslodavaca ukupno otkrili 371 radnika bez prijave na mirovinsko osiguranje ili bez radne dozvole, navela je.

Zastupnici su bez rasprave podržali da se članicom Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje imenuje Bosiljka Britvić Vetma, umjesto Marka Petraka, koji je umro.