Snažan realni rast primanja posljedica je sve jačeg manjka radne snage, posebno u deficitarnim uslužnim sektorima, pada opće inflacije te, nekoliko uzastopnih poboljšanja kolektivnih ugovora u javnom sektoru, kažu poslodavci.

Nakon lanjskih 14,5 posto rasta, u 2024. očekuju povećanje prosječnih bruto plaća od deset posto, što osigurava dvije uzastopne godine rasta realnih plaća od oko šest posto, čime Hrvatska prednjači u srednjoj i istočne Europe i na razini EU-a, kažu u HUP-u.

Uz neoporeziva primanja te primitke u naravi, poslodavci očekuju rast ukupnih primanja zaposlenih od dodatnih 15 posto, nakon što su primanja lani skočila gotovo 20 posto.

Upozoravaju da će rast plaća u 2024. godini ubrzati "dosad neviđeno povećanje mase plaća iz državnog proračuna u izbornoj godini od 32 posto i gotovo rekordni skok minimalne plaće u EU-u od čak 20 posto, uz kontinuiranu napetost na tržištu rada".

Iznose kako podatak da 40 posto menadžera u industriji i uslugama te 60 posto u graditeljstvu prijavljuje manjak radnika, govori da je to jedan od glavnih ograničavajućih faktora u poslovanju.

U HUP-u smatraju da u srednjem roku bruto plaće ne bi smjele rasti nominalno za više od dva posto, kolika je ciljana stopa inflacije, plus rast produktivnosti od također dva posto, želi li Hrvatska ostati u okvirima koji ne doprinose jačanju inflacije.