Panelisti na konferenciji složni su u tome da poslovanje po mjeri obitelji ima značajne koristi kako za poslovni sektor, tako i za samo društvo.

„Prve godine djetetova života jedinstvena su prilika za roditelje. Poduzeća imaju ključnu ulogu u boljoj prilagodbi radnog mjesta obitelji. Jačanjem obiteljske dobrobiti kroz politike na radnom mjestu, poduzeća mogu podržati zaposlenike i osigurati dobrobiti za djecu, obitelji i svoje poslovanje. U kontekstu pandemije koronavirusa, politike i prakse prilagođene obitelji danas su potrebne više nego ikad kako bi se podržali zaposlenici i njihove obitelji tijekom krize, ali i nakon nje“, istaknula je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Kako prilagoditi posao privatnom životu pitanje je na koje odgovor pokušavaju ponuditi i donositelji nacionalnih politika, a kada je riječ o hrvatskom zakonodavstvu, kreatori javnih politika na ravnotežu između posla i privatnog života gledaju kao na dio rješenja za negativnu demografsku sliku i postizanje ravnopravnosti spolova. Novi Zakon o radu trenutačno je u izradi, a njegovo stupanje na snagu očekuje se tijekom godine. Najavljene novine predviđaju donošenje niza važnih promjena vezanih uz uvođenje opcija fleksibilnih radnih uvjeta.

„Hrvatska udruga poslodavaca i UNICEF imaju dugogodišnju uspješnu suradnju, što je dokazalo i ovo istraživanje na koje su se članice HUP-a odazvale u iznimno velikom broju. Ovakva istraživanja važna su i potrebna za napredak hrvatskog društva. Zaposlenici nedvojbeno predstavljaju najvažnije dionike kompanija, a odgovarajuće prepoznavanje njihovih potreba, uključujući i potrebe zaposlenih roditelja, može imati pozitivan utjecaj na njihovu motivaciju, lojalnost i produktivnost, dok provođenje odgovornih praksi pomaže i u privlačenju talentiranih zaposlenika. HUP, koji je i sam nositelj inicijative UN Global Compact za korporativnu održivost u Hrvatskoj, nastavit će blisko surađivati s UNICEF-om i s drugim nevladinim organizacijama i organizacijama civilnog društva za bolju budućnost sviju nas a najviše za bolju budućnost naše djece“, rekao je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.

Kako bi se dobio uvid u kojoj mjeri poslodavci u Hrvatskoj primjenjuju prakse i politike za postizanje ravnoteže između posla i obitelji te kako na radne obaveze njihovih roditelja ili skrbnika gledaju djeca i mladi, UNICEF Hrvatska i HUP proveli su anketno istraživanje o poslovanju po mjeri djece i obitelji. Radi se o prvom takvom istraživanju provedenom u Hrvatskoj kojemu je cilj bio utvrditi postoji li jaz između onoga što poslodavci nude zaposlenim roditeljima i potreba djece i mladih, a rezultati su predstavljeni sudionicima konferencije.

U anketnom je istraživanju sudjelovalo 101 poduzeće (uglavnom velika poduzeća – 42 %), srednja poduzeća - 31% te mala i mikro poduzeća – 28 %). U drugoj unakrsnoj anketi sudjelovalo je 273 djece i mladih iz svih dijelova Hrvatske u dobi od 16 do 19 (48 %) i od 20 do 25 godina (52 %).

Djeca primjećuju da njihovi roditelji rade dulje od osmosatnoga radnog dana Djeca i mladi, prema rezultatima provedenog istraživanja, vrlo su svjesni utjecaja radnih obveza roditelja. Naime, primjećuju kako njihovi roditelji rade dulje od osmosatnoga radnog vremena (84 %) te često svjedoče poslovnim razgovorima i obvezama svojih roditelja kod kuće (97 %).

Rezultati ankete s poslodavcima pak pokazuju da su pet najčešćih praksi prilagođenih djeci i obitelji u hrvatskom poslovnom sektoru: klizno radno vrijeme dolaska i odlaska s posla (76 %), novčani dar za djecu povodom božićnih blagdana (72 %), mogućnost rada od kuće (71 %), jednokratna pomoć za rođenje djeteta (65 %) i plaćeni dopust za očeve prilikom rođenje djeteta (tijekom kojeg primaju punu plaću) (48 %). Poslovni sektor ključan u pružanju podrške obiteljima tijekom pandemije koronavirusa

Globalna pandemija ozbiljno je uzdrmala poslovni sektor i preusmjerila milijune radnika na rad od kuće te djece na učenje od kuće. Za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa djeca i mladi naveli su da je većina roditelja zaposlena na istom radnom mjestu kao i prije (84 %) što ukazuje na odgovornost države i poslodavaca u pogledu očuvanja radnih mjesta.

Međutim, djeci i mladima trebala je podrška roditelja tijekom pandemije, a iz nalaza istraživanja primjećuje se kako postoji povećana odgovornost poduzeća prema radnicima, ali su mjere vezane za zaštitu samih obitelji zaposlenika bile znatno manje zastupljene. Unatoč još uvijek nepredvidivim posljedicama po radno okruženje, pandemija koronavirusa pruža mogućnost poslodavcima da omoguće zaposlenicima fleksibilnije radno vrijeme te da bolje oblikuju postojeću poslovnu praksu prilagođenu djeci i obitelji uzimajući u obzir i potrebe djece kao najvažnijih članova obitelji čija dobrobit utječe na zadovoljstvo zaposlenika poslom.

Rad od kuće preferiraju poslodavci, ali ne i djeca Iako djeca i mladi koji su sudjelovali u anketi nisu djeca zaposlenika anketiranih poslodavaca, evidentan je jaz između onoga što poslodavci nude svojim zaposlenicima i onoga što djeca i mladi smatraju važnim u vezi s roditeljskim radnim mjestom. Rad od kuće učestala je organizacijska praksa za koju djeca i mladi smatraju da od svih ponuđenih poslovnih praksi u najmanjoj mjeri doprinosi ugodnijem obiteljskom životu zbog moguće percepcije kako rad roditelja od kuće ne znači nužno i više kvalitetnog vremena za djecu i obitelj. Stoga je važno uvoditi organizacijske prakse koje omogućuju bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života te koristi za obitelji jer roditelji uslijed povećanih radnih obveza i manjka slobodnog vremena često nemaju dovoljno vremena za svoju djecu u situacijama koje su njima životno važne.

Više od trećine poslodavaca smatra kako su sve ponuđene prednosti poslovanja po mjeri djece i obitelji važne što ukazuje na to da postoji svijest o koristima koje taj koncept ima za poslovanje. Osim što je važan za obiteljski život zaposlenika i dobrobit njihove djece, pridonosi i produktivnom organizacijskom okruženju.

Na temelju nalaza istraživanja, UNICEF je utvrdio najvažnije preporuke za hrvatska poduzeća kojima je cilj stvaranje radnog okruženja naklonjenog zaposlenicima i njihovim obiteljima, a one podrazumijevaju stratešku poziciju poslovanja usmjerenog na djecu i obitelji, prilagođavanje praksi potrebama zaposlenika i njihovih obitelji, promicanje rodne ravnopravnosti na radnom mjestu i zaokret u percepciji roditeljskog dopusta kao isključivo majčinskog, osiguravanje pristupačne i kvalitetne skrbi o djeci pogotovo uslijed nepovoljnog omjera broja vrtića i potrebe za njima, fleksibilni radni angažmani prilagođeni (obiteljskim) potrebama zaposlenika te podršku zaposlenicima kroz edukaciju.

„Većina ispitanih poslodavaca u cijelosti je ili djelomično obuhvatila poslovne prakse po mjeri djece i obitelji strategijama, politikama ili procedurama ljudskih resursa što ukazuje na važnost promicanja strateškog pristupa politikama i praksama orijentiranima na obitelj i djecu kao mehanizma koji može utjecati na brojnost usvojenih praksi“, zaključila je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.