Weber se osvrnula na uspjehe, ali i izazove hrvatskog gospodarstva te predstavila strateške smjernice za budućnost, naglašavajući važnost 'inovacija, brzih odluka i hrabrih poteza'. Poduzetnici su, dodala je, oni koji svojim vizijama i napornim radom preoblikuju društvo i gospodarstvo te stvaraju temelje za buduće generacije.

Usto je Weber predstavila HUP Kompas – sveobuhvatan dokument koji sadrži više od stotinu mjera, alata i preporuka za ubrzanje rasta standarda i jačanje gospodarstva. 'Njegova implementacija garantira značajno ubrzanje rasta BDP-a, investicija, zapošljavanja i sustizanje standarda prosječnih Europljana. Napravili smo ga s našim članovima, s 30 granskih udruga okupljenih u HUP', rekla je Weber.

Među njima je istaknula nekoliko prioritetnih područja - jednostavniju i efikasniju administraciju. 'Već je vrijeme da ukinemo sintagmu - fali ti jedan papir', poručila je Weber, naglasivši da administracija treba poticati gospodarske procese, a ne kočiti ih. 'Potpuno je neobjašnjivo to da su investicije vrijedne nekoliko milijardi eura na čekanju već dvije godine zbog jedne odluke - čeka da naime HERA-u da odredi iznos naknade za priključak', naglasila je Weber.

Zatim je istaknula poticanje inovacija i istraživanja. Hrvatska ima potencijal postati zemljom inovacija, no, kako ističe Weber, to zahtijeva veću suradnju poduzetnika i znanstvenih institucija te poticajne programe i više ulaganja u istraživanje i razvoj. 'Startupove moramo zadržati u našem gospodarstvu i stvoriti uvjete barem jednake onima koje nude druge zemlje', dodala je Weber. Poseban naglasak stavila je na ključne sektore poput IT-a, biotehnologije, zelene tehnologije i industrije 4.0.

'Moramo zadržati naše mlade talente, a porezne olakšice povratnicima su nelogične'

Prioritet je i, kaže, porezna reforma za stimulaciju rasta. Porezni sustav mora biti predvidiv i poticajan, naglasila je Weber, osvrnuvši se na ključne izazove, među ostalim i na zadržavanje radnika na tržištu rada.

'Privatni sektor već se godinama snažnim rastom plaća bori za zadržavanje radnika na našem tržištu rada. Dodatni pritisak na privatni sektor generiran je dvjema odlukama: jedna od njih je rast minimalne plaće u godinu dana od 35,5 posto. Nema tog sektora koji može izdržati rast plaća od 35,5 posto praktički preko noći. Ovakav rast troška rada predstavlja ogroman problem, osobito u radno intenzivnim sektorima kao što su metalna, drvna, tekstilna i prehrambena industrija.

Druga je predloženo ukidanje olakšica za zdravstveno osiguranje za mlade. Tu ću se zadržati, jer nije riječ o olakšicama za zapošljavanje, već je to alat za zadržavanje mladih u našoj zemlji i u našim tvrtkama. Ovako ih isporučujemo zemljama koje upravo porezne olakšice agresivno koriste da bi privukle talente iz zemalja poput Hrvatske - naše mlade, koje smo mi obrazovali i koji nam trebaju na našem tržištu rada. O tome zaista valja još jednom promisliti kako ne bismo izgubili jednu generaciju, u koju smo uložili znatna sredstva obrazujući ih za život i za naše tržište rada. Također, potpuno je nelogično davati porezne olakšice povratnicima, za koje sigurno želimo da se vrate, a ukidati olakšice mladima, koji su nam tu i koje želimo zadržati', ustvrdila je Weber.

Spomenula je i jačanje infrastrukture i digitalne povezanosti. Razvoj prometne infrastrukture i digitalne mreže ključan je za povećanje konkurentnosti, a Weber je istaknula potrebu za bržom realizacijom strateških projekata, poput modernizacije željezničke mreže.

'Bolja povezanost je demografsko pitanje. I zato veseli to da razvoj željezničke mreže postaje prioritet. I ne samo zato što mi je životna želja sjesti na vlak na kolodvoru u Zagrebu i izaći za dva sata u trajektnoj luci u Splitu, nego zato što naši članovi iz Dalmacije imaju problem prilikom izvoza zbog nepostojanja kvalitetne željezničke mreže', rekla je Weber.

Hrvatska na prekretnici

Hrvatska je, prema Weber, u ključnom trenutku svoje gospodarske povijesti. Članstvo u EU i skori ulazak u OECD otvaraju velike prilike, ali samo uz odlučne reforme. 'Pred nama je godina koja mora biti prekretnica za Hrvatsku prema blagostanju', rekla je.

Govoreći o izazovima, Weber je istaknula geopolitičke nesigurnosti i rizike s tržišta najvećih trgovinskih partnera, ali je naglasila i sigurnost Hrvatske kao njezinu veliku prednost. 'Sigurnost nije samo mir, već i samodostatnost u proizvodnji hrane, održivost, snažne investicije i obrazovni sustav prilagođen zanimanjima budućnosti.'

Za kraj, Weber je pozvala na zajedništvo svih dionika – poslodavaca, Vlade i društva. 'Jasna pravila igre, bez privilegija, temelj su za uspjeh. Radimo zajedno na stvaranju bolje Hrvatske. Poslodavci ne mogu bez radnika, radnici ne mogu bez poslodavaca, a svima nam treba uređen sustav koji će nas podržavati u investicijama, poslovanju, dizanju plaća i otvaranju novih radnih mjesta stvaranjem okvira čije je temeljno načelo osigurati jednaka pravila igre za sve sudionike tržišta', poručila je Weber.

Mihael Furjan: Hrvatska treba slijediti primjer svojih iseljenika

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Mihael Furjan, na Danu poduzetnika ispričao je inspirativne priče o uspjehu hrvatskih iseljenika i povukao paralele s današnjim izazovima u domaćem gospodarstvu. Naglasio je kako Hrvatska mora iskoristiti svoj potencijal i stvarati uvjete za snažniji gospodarski rast.

'Hrvati su ostavili neizbrisiv trag u svijetu', započeo je Furjan, prisjetivši se poduzetničkih pothvata naših iseljenika. 'Kada hodate Buenos Airesom, gdje sam nedavno bio, imate osjećaj da je svaka treća zgrada djelo hrvatske braće Benčić, arhitekata porijeklom iz Dalmacije. Nikola Mihanović s Pelješca imao je u Argentini prije 120 godina flotu od 300 brodova i zapošljavao 5000 ljudi, mahom Hrvata', rekao je Furjan, naglasivši kako su naši ljudi svojom upornošću i vizijom izgradili temelje zajednica na drugom kraju svijeta.

'Želimo i iduće godine zaposliti više od 100.000 ljudi'

Furjan je tako povukao paralelu s Argentinom, koja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća bila simbol rasta i blagostanja, ali i upozorio na opasnosti stagnacije. 'Argentina je tada bila zemlja nade i rasta, no unatoč velikom bogatstvu, danas se suočava s niskim plaćama i visokim cijenama. Ne smijemo ponoviti njihove greške', rekao je, pozivajući na fokusiranje na rast produktivnosti i konkurentnosti.

Predsjednik HUP-a podsjetio je na ciljeve postavljene prije četiri godine. 'Tada smo rekli da ćemo zaposliti 150.000 ljudi, smijali su nam se. Danas s ponosom možemo reći da su članice HUP-a ostvarile taj cilj, zapošljavajući više od 30.000 ljudi godišnje', istaknuo je. Dodao je kako je cilj za naredne četiri godine zaposliti više od 100.000 ljudi, potaknuti investicije i osigurati uvjete za povratak mladih iz inozemstva.

Porezne reforme i decentralizacija

Furjan je predstavio prijedloge poreznih reformi koje HUP zagovara. 'Prva Vlada Andreja Plenkovića počela je s rasterećenjem gospodarstva, i to je smjer u kojem trebamo nastaviti. Smanjenjem poreza povećava se ekonomska aktivnost', rekao je Furjan. Posebno je istaknuo potrebu za rasterećenjem rada: 'Nismo tražili niže poreze na dividende ili profit. Fokus nam je na radnicima – moramo podići plaće, ali to mora pratiti rast produktivnosti.'

Zauzeo se i za fiskalnu decentralizaciju, istaknuvši kako su od predloženih poreznih izmjena u posljednje tri godine prihodi gradova i općina porasli za 60 posto. 'Potrebna nam je konkurencija među lokalnim zajednicama kako bi privukle investicije i radna mjesta', rekao je.

Zaključno, Furjan je poručio kako Hrvatska mora postati zemlja nade, rasta i potencijala, poput Argentine nekad. 'Želimo zapošljavati više, investirati više, ostvarivati veće profite i podizati plaće. Naš cilj je stvoriti uvjete da se ljudi vrate u Hrvatsku, da ovdje grade budućnost', istaknuo je.

Plenković: 'Brzi rast unatoč izazovima'

Na Danu poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), premijer Andrej Plenković istaknuo je impresivne ekonomske rezultate Hrvatske uslijed globalnih kriza te naglasio važnost nastavka suradnje između Vlade i poduzetnika kako bi se osigurao daljnji rast i razvoj.

'Hrvatska je tijekom kriza ostvarila sjajne rezultate. Među smo zemljama EU s najbržim gospodarskim rastom, uz bok Cipru i Malti', rekao je Plenković, dodajući kako su ti rezultati plod rada poduzetnika, ali i Vladinih mjera potpore. 'Mjerama vrijednima gotovo osam milijardi eura omogućili smo oporavak gospodarstva i građana, pokazujući kako nitko neće biti ostavljen sam u krizi', naglasio je.

Premijer je podsjetio na ključnu ulogu Vlade tijekom pandemije. 'Svaki drugi radnik dobio je plaću zahvaljujući mjerama Vlade, što je bio presedan. To pokazuje koliko nam je stalo da zajednički prebrodimo te zahtjevne okolnosti', rekao je.

Rekordi u zapošljavanju i BDP-u

Plenković je istaknuo kako Hrvatska danas bilježi rekordnih 1,75 milijuna zaposlenih, što je, tvrdi, 'apsolutni rekord'. 'Naša ekonomija je osnažena – ove godine apsolutni BDP dosegnut će 86,4 milijarde eura, a iduće godine očekujemo 92,4 milijarde eura. To je gotovo stopostotni rast BDP-a u devet godina. BDP per capita 2016. bio je 11.100 eura, a ove će godine biti 22.400 eura', rekao je premijer.

Plenković je također podijelio optimistične makroekonomske projekcije. 'Očekujemo rast BDP-a od 3,6 posto ove godine i 3,2 posto iduće godine, dok inflacija neće prelaziti tri posto. Javni dug nastavlja padati – doći ćemo na razinu od 57,4 posto udjela javnog duga u BDP-u', naglasio je.

Plenković se u govoru posebno osvrnuo na one koji neopravdano dižu cijene, ustvrdivši da time čine štetu i društvu i hrvatskom gospodarstvu, piše Hina.

Vezano uz dinamiziranje tržišta kapitala, rekao je da je građanima omogućeno ulaganje u državne vrijednosnice. Do sada je na taj način mobilizirano šest milijardi eura štednje hrvatskih građana što je, po njemu, signal povjerenja građana prema državi. Građani su, inače, posredstvom tih ulaganja do sada dobili više od 200 milijuna eura na ime kamata.

'Prosječna neto plaća u zadnjih sedam, osam godina podignuta je 77 posto', naglasio je premijer, dodavši da je stopa nezaposlenosti na povijesno najnižim razinama. Istaknuo je i da je u zadnjim osam godina u Hrvatskoj bilo 22 milijardi eura ulaganja.

Ministar financija Marko Primorac također smatra da su trendovi u hrvatskom gospodarstvu pozitivni. Naglasio je da će tržište rada i dalje biti stabilno, odnosno da se i dalje očekuje povećanje zaposlenosti. U sljedećoj godini očekuje gospodarski rast od 3,2 posto, udjel javnog duga u BDP-u na 60 posto te proračunski manjak opće države od oko dva posto.

Kroz niz poreznih izmjena, naveo je, građani i poduzetnici rasterećeni su na razini od oko dvije milijarde eura na godišnjoj razini.

Suradnja s HUP-om i ulaganje u budućnost

Govoreći o suradnji s poduzetnicima, Plenković je HUP nazvao ključnim socijalnim partnerom. 'Cijenimo vaš rad i suradnju, među ostalim i kroz Gospodarsko-socijalno vijeće. Zajedničkim naporima proveli smo više od 400 mjera rasterećenja gospodarstva', rekao je premijer. Istaknuo je i važnost daljnjih ulaganja u istraživanje, razvoj i konkurentnost, najavljujući još snažniji fokus na globalne i europske trendove.

'Želimo stvoriti povoljan okvir za otvaranje radnih mjesta, jačanje poslovnog okruženja i praćenje novih trendova. To će učiniti Hrvatsku pouzdanom, konkurentnom i pristupačnom', ustvrdio je Plenković.

Premijer je pozvao zajednički rad svih aktera kako bi Hrvatska nastavila na putu gospodarskog uspjeha: 'U ovakvim povoljnim okolnostima, uz dijalog i suradnju, Hrvatska može nastaviti graditi svoje mjesto među vodećim ekonomijama u EU.'

Inicijativa HUP-a o ravnopravnosti na rukovodećim pozicijama

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predstavila je novu inicijativu usmjerenu na promicanje ravnopravnosti na rukovodećim pozicijama u tvrtkama. Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke i članica Izvršnog odbora HUP-a, te Ivan Mišetić, glavni tajnik Atlantic Grupe i predsjednik Vijeća članova HUP-a, istaknuli su važnost ove inicijative za unaprjeđenje korporativne kulture i jačanje konkurentnosti.

Ravnopravnost na vodećim pozicijama nije samo društveno pitanje, već i gospodarski prioritet, poručili su, među ostalim, predstavnici HUP-a, naglasivši kako će inicijativa obuhvatiti konkretne smjernice i mjere za poticanje ravnoteže i jednakih prilika unutar organizacija.

Dalić je istaknula kako neravnoteža u zastupljenosti spolova predstavlja značajan izazov ne samo u Hrvatskoj nego i diljem Europske unije.

'Nedavne izmjene Zakona o trgovačkim društvima, koje se odnose na 24 trgovačka društva u Hrvatskoj, same po sebi neće promijeniti društvenu stvarnost. No, članice HUP-a mogu prepoznati i iskoristiti veliki neiskorišteni potencijal u ženskoj populacije', poručila je Dalić, dodajući da su svi akteri – poslodavci, Vlada i sindikati – odgovorni za provođenje načela ravnopravnosti.

Dalić je najavila prestižni Oxford program u Zagrebu, koji će biti namijenjen edukaciji i razvoju mladih menadžerica i menadžera.

Predstavljena Bijela knjiga

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić predstavio je tzv. Bijelu knjigu u kojoj poslodavci Vladi preporučuju poteze koji bi dodatno popravili 'krvnu sliku', hrvatskog gospodarstva. Uz ostalo, u Knjizi se navodi da su Hrvatskoj nužno potrebni kvalitetni zaposlenici, ali i da ovdašnji sustav obrazovanja nije učinkovit. Nadalje, Hrvatskoj je potrebno i ciljano privlačenje investicija u djelatnosti koje stvaraju višu dodanu vrijednost.

U HUP-u smatraju i da Zakon o poticanju ulaganja mora biti konkurentan u odnosu na praksu zemalja u okruženju. Nadaju se i konkurentnom poreznom sustavu, odnosno smanjenju poreznog klina od 42,4 posto (u 2025.) na razinu top pet najkonkurentnijih članica EU. Poduzetnici traže i konkurentne cijene energenata budući da je Hrvatska, ističe Stojić, jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj kućanstva plaćaju nižu cijenu električne energije od gospodarstva.

Zalažu se i za snažnije i kvalitetnije pravosuđe, ali i snažnije tržište kapitala, piše Hina.