U švedskom divu, čija je filijala i naš Nikola Tesla, Krajnović radi više od dvadeset godina. Zaposlio se nakon završetka studija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilištau Zagrebu, na kojem je i doktorirao.

Zadnjih desetak godina većinu vremena Krajnović i obitelj proveli su izvan Hrvatske. Živjeli su u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Japanu, Mađarskoj, a zadnje tri godine u Švedskoj.

Krajnović će biti jedan od sudionika New Europe Business Foruma koji se 22. svibnja održava u Zagrebu u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa

Što je bila prekretnica u vašoj karijeri? Jeste li se kao student zamišljali na visokoj menadžerskoj poziciji?

Za uspjeh je važno vjerovati u sebe, ali i biti spreman neprekidno učiti i usavršavati svoja znanja i vještine. Odlazak u Irsku 2000. bio je prvi korak u mojoj međunarodnoj menadžerskoj karijeri. Tada sam u ranim tridesetim vodio veliki istraživačko-razvojni centar u Dublinu, a određeno vrijeme sam bio i direktor upravljanja ljudskim potencijalima. Prije nekoliko godina, kada sam dobio priliku biti jedan od potpredsjednika Ericssona, presudno je na to utjecalo povjerenje čelnih ljudi korporacije. Ukazano veliko povjerenje ujedno je izvor motivacije i inspiracije u svakodnevnom radu.

Pretpostavljam da ste izloženi velikom stresu. Kako i na koji način se nosite s njim?

Vikendi s obitelji su mi izuzetno važni. Nastojimo provesti što više vremena zajedno. Igram tenis sa suprugom i djecom, a pri tome me sin i starija kći redovito pobjeđuju. Cijela obitelj uživa u životu na sjeveru, u kući kraj mora i na rubu šume.

Živjeli ste i radili u Velikoj Britaniji, Irskoj, Japanu, Mađarskoj i sada u Švedskoj. Što biste iz tih zemalja kopirali u Hrvatskoj?

Život u svim spomenutim zemljama bio je vrlo zanimljiv, poticajan, obogaćujući i u profesionalnom i u svakom drugom smislu. Japan se dodatno može izdvojiti s obzirom na nama egzotičnu kulturu i snažnu, duboko ukorijenjenu tradiciju.

Za konkurentnost zemlje izuzetno je važno ulagati u obrazovanje, istraživanje i razvoj. U Mađarskoj sam npr. vodio Ericssonov istraživačko-razvojni centar s 1200 stručnjaka, od kojih je oko 100 s doktoratom znanosti, koji je ujedno najveća industrijska istraživačko-razvojna institucija u Mađarskoj. Dio mojih poslovnih aktivnosti u Budimpešti sastojao se i u jačanju veza između industrije i sveučilišta te mislim da je mađarski primjer odličan pokazatelj uspješnosti i višestruke korisnosti toga procesa. U zadnjih nekoliko godina u ulozi glavnog predsjedatelja imam priliku surađivati u organizaciji konferencije SoftCOM u Splitu. Smatram da suradnjom visokoškolskih institucija i uspješnih kompanija možemo stvarati i ostvariti konkurentnost Hrvatske temeljenu na znanju.

Većina mojih timova je u Švedskoj, no redovito posjećujem i naše istraživačko-razvojne centre u npr. Kini, Južnoj Koreji, Kanadi, Finskoj, Hrvatskoj... te zajedno s lokalnim timovima dogovaram daljnje planove razvoja.

Poslovno često putujem, a godišnje promijenim i do sto zrakoplova. Istraživati nove kulture sjajno je iskustvo jer je svijet prepun zanimljivih zemalja i gradova. No što više putujem, to sam uvjereniji da je i objektivno, a ne samo subjektivno, jer nam je najdraža, Hrvatska jedna od najljepših zemalja svijeta.

Razmišljate li o povratku u Hrvatsku? Ima li kod nas prostora za nekog s vašim iskustvom i znanjem?

U Hrvatskoj sam prisutan preko Ericssona, različitih znanstveno-tehnoloških konferencija i stručnih događanja, a naravno i privatno, zbog obitelji i prijatelja. Posebno me za Hrvatsku veže suradnja sa Zagrebačkom školom ekonomije i managementa jer sudjelujem kao profesor i akademski voditelj smjera General MBA na specijalističkom diplomskom studiju. S vodstvom škole dijelim viziju razvoja hrvatskog visokog školstva temeljenu na izvrsnosti i posvećenosti kvaliteti. Prijenos teorijskih i praktičnih znanja, poslovnih vrijednosti i iskustava mladim ljudima u Hrvatskoj koji se žele dalje obrazovati i profesionalno razvijati izuzetna mi je osobna motivacija.

Kakav je imidž Hrvatske u svijetu? Koliko je ona uopće vidljiva na globalnoj poslovnoj karti?

Uvjeren sam da bi se Hrvatska mogla odlično snaći u svjetskim trendovima, ali potrebno je uvesti neke korjenite promjene, kako u sustavu poslovanja, tako i u sustavu odgoja i obrazovanja mladih naraštaja od osnovne škole nadalje. Smatram da znanje, vještine i svijest o društvenoj odgovornosti stvaraju dugoročno održivu komparativnu prednost, kako za pojedinca i kompaniju, tako i za društvo u cjelini.

Moramo dati i kontinuirano stvarati prilike za dokazivanje mladim ljudima, pomagati i poticati njihov razvoj te inzistirati na apsolutno presudnoj važnosti visoke društvene odgovornosti i poslovnog morala.

Prošle godine mediji su pisali da ste simpatizer HDZ, čak i da ulazite u stranački ekonomski tim. Jeste li imali kontakt s nekim iz HDZ-a i razmišljate li o takvom angažmanu?

Nikada nisam bio član neke političke stranke, a lojalan sam jedino Hrvatskoj. Hrvatska zasigurno može puno bolje nego danas, a zaslužuje vrhunsko vodstvo temeljeno na znanju i sposobnosti. Rado ću pomoći onima koji su spremni okupiti takav tim.