Od šest financijskih instrumenata predviđenih NPOO-om, HBOR započinje s provedbom četiri financijska instrumenta ukupne vrijednosti 1,1 milijardu kuna.

Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko rekla je da se radi o izravnim kreditima za posebne ciljne skupine u vrijednosti od 500 milijuna kuna, odnosno za skupine koje teže dolaze do kredita kod komercijalnih banaka.

Predstavljen je i program za financiranje kamatne stope u vrijednosti 600 milijuna kuna - po 200 milijuna kuna za mikro, mala i srednja poduzeća, 200 milijuna kuna subvencija kamata za poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velika poduzeća, te 200 milijuna kuna subvencije kamatne stope za javni sektor.

Izravni krediti HBOR-a vrijedni spomenutih 500 milijuna kuna namijenjeni su za poduzetnike početnike, poduzetništvo mladih do 40 godina, poduzetništvo žena, zatim mala i srednja poduzeća koja ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije, te mala i srednja poduzeća koja ulažu u gospodarski slabije razvijenim područjima.

Perko je izvijestila da će kamatna stopa iznositi 0,4 posto ako su projekti vezani za zelenu i digitalnu tranziciju, dok će za sve ostale kredite biti 0,8 posto.

Krediti će se odobravati na ročnost do 15 godina uz poček do tri godine bez naknade za obradu kredita.

Očekivane investicije pet puta veće od od ukupnog iznosa kredita

Sljedeća tri kredita, svaki u vrijednosti od po 200 milijuna kuna, vezani su uz subvenciju kamatne stope za skupine mikro, malih, srednjih i velikih poduzeća.

Ako se radi o projektima za zelenu i digitalnu tranziciju subvencija kamatne stope bit će 75 posto, ako je riječ o slabije razvijenim područjima, istraživanju , razvoju i inovacijama i obnovi od potresa subvencija kamatnih stopa bit će 65 posto i za sve ostale subvencija kamatne će stopa iznositi 50 posto.

Multiplikativni efekt svih tih kredita biti će puno veći, rekla je Perko, budući da će investicije biti i do pet puta više od samog iznosa tog financijskog instrumenta.

Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić podsjetio je da Hrvatska svakih pola godine šalje zahtjev za isplatom sredstava iz plana oporavka i otpornosti, da je u rujnu lani uplaćen avans od 818 milijuna eura, a nakon toga, nakon ispunjenja svih uvjeta, sredinom ožujka ove godine zatraženo je uplata prve rata iz plana oporavka i otpornosti. Nadalje, 700 milijuna eura očekuju se u lipnju pa bi Hrvatska tako već povukla već četvrtinu raspoloživog novca iz NPOO-a.

Nastavit će se istim tempom, rekao je Savić, dodavši da do sredine lipnja treba ispuniti 25 novih reformskih i investicijskih indikatora da bi se moglo zatražiti novih 700 milijuna eura. Uplata tih 700 milijuna eura bit će do kraja ove godine. Savić je kazao i da je Hrvatska trenutno šesta od svih zemalja EU po brzini pripreme, dinamici implementacije Plana oporavka i otpornosti.

"Već smo na 7,8 milijardi kuna sredstava u objavljenim natječajima, pozivima ili financijskim instrumentima i to sve samo u pola godine, već je ugovoreno preko 1,3 milijarde kuna , a počele su i prve isplate. pet milijarde kuna isplata moglo bi biti do kraja ove godine", naveo je.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman kazala je kako je u okviru programa oporavka 30 posto sredstava usmjereno prema gospodarstvu dodavši kako smo po tome na prvom mjestu od svih zemalja EU-a.

Država po njezinim riječima nastoji pojednostaviti i pojeftiniti poslovanje u Hrvatskoj, te da je do sada financijski gledano ostvareno rasterećenje od tri milijarde kuna.