Najveći je pad, za 76,3 posto, zabilježen je u travnju kada su mjere bile na snazi od prvog do zadnjeg dana. Ublažavanje mjera u svibnju zakočilo je silazni trend pa je u svibnju potražnja smanjena 52,3 posto. U lipnju su u 26 zemalja EU-a (bez Malte za koju podaci nisu bili dostupni) registrirana ukupno 949.722 nova automobila, 22,3 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, pokazuju podaci ACEA-e.

Iako su autosaloni ponovo otvoreni, potražnja se u prošlom mjesecu nije u cijelosti oporavila, konstatiraju u udruženju. Francuska je jedina zemlja u EU u kojoj je potražnja porasla, za 1,2 posto, i to zahvaljujući novim vladinim poticajima za kupnju automobila s niskom emisijom štetnih plinova, uvedenim početkom mjeseca, objašnjavaju u udruženju.

Sva su vodeća tržišta bilježila dvoznamenkasti pad potražnje, pri čemu je u Španjolskoj i Njemačkoj potonula za trećinu a u Italiji gotovo za četvrtinu. U Hrvatskoj je u lipnju prema ACEA-inim podacima registrirano 4.168 novih automobila, gotovo upola manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U svibnju njihov je broj na godišnjoj razini smanjen 76,2 posto.

Time se pridružila Litvi na vrhu ljestvice zemalja EU-a s najvećim padom potražnje za automobilima. U prvih šest mjeseci ove godine u 26 zemalja EU-a registrirano je 4,28 milijuna novih automobila, što je 38,1 posto manje nego u prvoj polovini prošle godine.

Rezultat odražava četveromjesečno razdoblje pada potražnje kakav još nije viđen u regiji, konstatiraju u ACEA-i. Među četiri najveća tržišta potražnja je u Španjolskoj prepolovljena, a tek nešto blaži pad, za 46,1 posto, bilježila je Italija.

U Francuskoj i Njemačkoj registrirano je 38,6 odnosno 34,5 posto manje automobila nego u prvoj polovini prošle godine. U Hrvatskoj su u prvoj polovini ove godine registrirana ukupno 17.423 nova automobila, 54,4 posto manje nego u prvoj polovini 2019.

To znači da je prema podacima ACEA-e zajedno sa Španjolskom i Italijom činila skupinu zemalja s najvećim padom potražnje u EU.