cijene divljaju

Približili smo se eurozoni: Inflacija u Hrvatskoj prošli mjesec skočila na 7,3 posto, ekonomisti ranije prognoze bacaju u vodu

15.04.2022 u 11:47

Bionic
Reading

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku su se nastavile kretati ubrzanom dinamikom te su u odnosu na ožujak 2021. bile u prosjeku su više za 7,3 posto. To je razina posljednji put zabilježena tijekom ljetnih mjeseci 2008. godine. U odnosu na veljaču potrošačke cijene su u prosjeku više za 2,1 posto. Inflacija u eurozoni u ožujku je iznosila rekordnih 7,5 posto

Promatrano na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene 'Odjeće i obuće', za 12,2 posto, zatim 'Prijevoz', za 5,3 posto te cijene u skupini 'Restorani i hoteli', za 1,8 posto.

Cijene hrane koje uključuju i bezalkoholna pića, koje čine četvrtinu potrošačke košarice, porasle su 10,3 posto na godišnjoj razini te su imale najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa (+2,8 postotna boda). Očekivano, i rast cijena u skupini 'Prijevoza '(prije svega goriva) zabilježio je dvoznamenkastu godišnju promjenu (+14,4 posto) uz doprinos rastu od 2,12 postotna boda, te cijene 'Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva' (+0,64 postotnih bodova) uz godišnji rast od 3,8 posto.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupinama 'Energija', za 13,3 posto, 'Dobra bez električne energije i vode', za 9,9 posto, 'Dobra bez električne energije', za 9,6 posto, 'Neprerađeni prehrambeni proizvodi', za 9,5 posto, te 'Hrana, piće i duhan', za 9,2%.

Ukupno bez energije, potrošačke su cijene bile više za 6,1 posto te 4,1 posto isključujući energiju i hranu. Cijene usluga bile su više 2,6 posto godišnje. U prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2021. cine su u prosjeku više za 6,4 posto.

'Uz ranije prisutne inflatorne pritiske generirane rastom cijena energenata i hrane, u trenutnom okruženju geopolitičkih sukoba i izrazite neizvjesnosti glede trajanja i ishoda, inflatorni pritisci su sada sve snažniji. Iako je Vlada poduzela određene mjere, uslijed rasta cijena energenata, za ublažavanje udara na potrošače, izravan utjecaj kroz prelijevanje cijena energije i hrane s globalnih tržišta je neizbježan. Navedena će kretanja utjecati na raspoloživi dohodak. U takvom okruženju, ne isključujemo mogućnost dodatnih fiskalnih poticaja', pišu RBA analitičari.

'U okruženju izrazito visoke neizvjesnosti naša prognoza prosječnog rasta potrošačkih cijena u ovoj godini od 5,9% izložena je uzlaznim rizicima te ju stavljamo pod reviziju', zaključuje se.