'Bojim se da je čitava ta priča o dolasku Googlea i drugih velikih kompanija samo hrana za mase', jasan je Nikola Dujmović, direktor Spana, jedne od vodećih domaćih IT kompanija.

On smatra da globalni IT igrači dolaze u zemlje gdje se zakoni poštuju, a javna uprava i institucije funkcioniraju, što u Hrvatskoj, ističe, nije slučaj.

Kao primjer navodi iskustvo svoje tvrtke koja se namjeravala širiti na rusko tržište. Željeli su u Zagrebu zaposliti Ruskinju koja bi vodila taj posao, ali ni nakon dvije godine natezanja s hrvatskom birokracijom nisu uspjeli za nju ishoditi potrebne dozvole. Na kraju su od čitave priče odustali.

'Kad bi kod nas i došao Google, sigurno bi zapošljavali ljude iz čitavog svijeta. Naprimjer, doveli bi 15 inženjera iz Rumunjske. I zamislite sad da im treba dvije i pol godine samo da reguliraju njihova prava. Tko bi želio tako poslovati?', pita se Dujmović.

Privlačenje IT kompanija obećanjima da će se samo zbog njih mijenjati pojedini zakoni, kao što je to najavljeno iz Vlade za Zakon o poticanju ulaganja, za Dujmovića je promašeno, ali i opasno za domaći IT sektor koji dosad, naglašava, od države nije dobio niti lipe poticaja.

'Uzmimo samo za primjer da Google zaista dođe u Hrvatsku s planom da zaposli nekoliko tisuća ljudi. Mi trenutno u Hrvatskoj nemamo toliko stručne radne snage. To bi strašno povisilo cijenu rada i negativno se odrazilo na domaće tvrtke, koje bi ostale bez svojih djelatnika', upozorava Dujmović.

U dolazak velikih IT igrača ne vjeruje niti Boris Žitnik, direktor analitičke tvrtke IDC Adriatics, koji smatra da s tim planom kasnimo 15-ak godina, kad smo imali šansu da nešto stvarno i napravimo.

Posebno zanimljivo za globalne IT kompanije je, kaže on, područje Rijeke i Kvarnera. Radi se o prirodnom lijevku gdje more najdublje ulazi u kontinent i kojem gravitira velik dio srednje Europe.

'Dolazili su u prošlosti sa svojim planovima Kinezi, pa Samsung, i ništa se nije desilo. Zato sam vrlo skeptičan i prema sadašnjim najavama, iza kojih ne stoji ništa konkretno, nikakva smislena politika. Velike su barijere birokracija, trošak radne snage, manjak stručnih ljudi i nepovoljan tečaj kune, a to se ne rješava', kaže Žitnik.

On upozorava kako nas u IT sektoru ubrzano sustižu Srbija Bugarska Rumunjska i Makedonija. Tako je mala srbijanska općina Inđija uspjela privući indijski Embassy Group koji uskoro kreće s gradnjom tehnološkog parka gdje bi se za pet godina moglo zaposliti čak 25.000 ljudi!

'Sve je pokrenula sama općina. Dali su besplatno zemljište, a država se obvezala financirati infrastrukturu. Kod nas je to gotovo nemoguće jer se naše lokalne vlasti informacijske tehnologije boje kao kuge, njima je to sve strano i nepoznato', ističe Žitnik.